Dio hrvatske emigracije prima mirovine po neobičnom principu: Evo što smo doznali o mirovinskom sustavu Kanade

Milan Dalmacija
27. studenoga 2022.
Mirovine
A- A+

Kanada je dom za oko 250.000 hrvatskih iseljenika. Oni, kao i ostali stanovnici te zemlje, imaju pravo na kanadsku mirovinu koja se isplaćuje iz vrlo kompliciranog sustava. Naime, visina mirovine ne ovisi o stažu, već o dobi, prihodima i uplaćenim mirovinskim doprinosima. Neki od njih imaju i pravo na mirovinu iz Hrvatske, koja je oporezovana po posebnim kriterijima utvrđenima bilateralnim ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Kanada | Foto: Unsplash

Hrvatska nogometna reprezentacija nastavlja svoj put na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru, a tako i mi nastavljamo svoje putešestvije istražujući mirovinske sustave država protiv kojih Vatreni igraju utakmice. Već smo istražili mirovinske sustave domaćina Katra i prvog protivnika Maroka, a sad je na red došla i Kanada.

Ta je sjevernoamerička država dom za gotovo 37 milijuna stanovnika, što je slično populaciji Maroka. No, za razliku od te afričke zemlje, u Kanadi živi jedna od najvećih zajednica Hrvata izvan domovine; procjenjuje se oko 250 tisuća. Stoga smo odlučili istražiti mirovinski sustav te zemlje.

Uz mnoštvo privatnih mirovinskih fondova koje građani Kanade biraju sami ili to za njih čini njihov poslodavac, tamošnji se mirovinski sustav sastoji od tri takozvana “mirovinska plana”. Fondovi podliježu osnovnim regulama tih planova, a mirovine isplaćuju sukladno ugovorima s osiguranicima. Mirovinski planovi se odnose na pokrajinu Quebec (RC) koja autonomno uređuje neka pitanja poput mirovina te na ostatak Kanade, koja ima dva plana (Canada Pension Plan (CPP) i Old Age Security (OAS)). Doprinosi za prva dva mirovinska plana iznose 10,80 posto neto prihoda.

Što se tiče Kanadskog mirovinskog plana, on pokriva isplatu starosnih, invalidskih i obiteljskih mirovina te dodataka nakon umirovljenja, smrti umirovljenika, dječje invalidnine i doplatka. Većinu tih primanja isplaćuju i OAS koji je financiran porezima na dohodak i dobit te RQ koji nudi mogućnost povećanja iznosa prihoda na koji se računaju mirovinski doprinos. Naime, u Quebecu se mirovinski doprinos računa na četvrtinu prihoda, dok prijavom na dodatni plan, u izračun ulazi trećina prihoda, što znači i veće mirovine.

Starosne mirovine ovise o dobi

Stručnjaci imaju tri dobra razloga za zabrinutost: Mirovinski sustav Maroka mogao bi se urušiti do 2027.

Za razliku od većine mirovinskih sustava diljem svijeta, kanadski u obzir ne uzima radni staž, već samo dob osobe, njene prihode i uplaćene doprinose. Tako je standardna dob za umirovljenje 65 godina, ali građanima je dozvoljeno ići u mirovinu sa 60 ili 70 godina. O dobi odlaska u mirovinu ovisi i njena visina, kao i o eventualnim prekidima uplate doprinosa, primjerice zbog odlaska na porodiljno i primanja pojedinih naknada. Također, mirovinu je moguće dobiti 12 mjeseci unatrag, ali samo ako je zahtjev predan nakon 65. godine.

Maksimalne starosne mirovine isplaćene putem CPP-a u ovoj godini iznose 1253,59 kanadskih dolara (6.769,39 kuna), dok su prosječne mirovine za nove umirovljenike na 779,32 dolara (4.231,71 kuna). RQ je ove godine isplatio prosječne mirovine za umirovljene sa 60 godina u najvišem iznosu od 802,30 dolara (4.356,49 kuna), za umirovljene sa 65 godina 1.253,59 dolara (6.806,99 kuna) te za umirovljene sa 70 godina 1.780,10 dolara (9.665,94 kuna). OAS pak daje 648,67 dolara (3.522,27 kuna) mirovine. Moguće je dobiti i mirovinski dodatak, no on se kreće do nekoliko desetaka kanadskih dolara do 968,86 dolara (5.260,91 kuna) koliko daje OAS.

Invalidnine i dodaci

Invalidske se mirovine isplaćuju osobama kod kojih postoji zdravstveno stanje koje ih je onesposobilo za rad ili je rezultiralo dužom bolešću koja može dovesti do smrti. Takva se mirovina u Kanadi i Quebecu nakon 65. godine života umirovljenika automatski pretvara u starosnu te ovisi o uplatama doprinosa u određenom vremenskom periodu.

Najviši iznos invalidnina se kreće od 1.457,45 dolara (7.913,95 kuna) pri CPP-u do 1.463,83 dolara (7.948,60 kuna) pri RQ-u. OAS ne isplaćuje invalidnine. No, građani polažu pravo i na invalidski dodatak nakon umirovljenja. On se kreće oko 524,60 dolara (2.848,58 kuna). Pravo na dodatak imaju i djeca osoba koje primaju invalidninu u Quebecu u iznosu od 84 dolara (456,12 kuna), odnosno 264,53 dolara (1.436,40 kuna) u ostatku Kanade.

Vrlo komplicirane obiteljske mirovine

Kod obiteljskih mirovina postoji posebna shema obračuna. Naime, prvo se računa kolika bi mirovina bila da je pokojnik umro sa 65 godina, a zatim se računa koliko bi mirovina iznosila ovisno o dobi preživjelog bračnog ili izvanbračnog partnera, a u Quebecu i rastavljenog partnera, ako je bio u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici s pokojnikom dulje od tri godine ili dulje od godinu dana ako su dobili zajedničko dijete.

Istražili smo mirovinski sustav domaćina SP-a u nogometu: Katar ima neobičan model i vrtoglave iznose mirovina

CPP obračunava obiteljsku mirovinu u iznosu od 37,5 posto pokojnikove, ako je preživjeli partner mlađi od 65 godina i ako ne prima druge mirovinske prihode. Ako je preživjeli partner stariji od 65 dobit će 60 posto pokojnikove mirovine. Uz to, može birati i opciju primanja vlastite i dijela pokojnikove mirovine, što je model koji će od 1. siječnja zaživjeti u Hrvatskoj. Isplate obiteljskih mirovina u Quebecu ovise o dobi preživjelog partnera (od 45 nadalje), radnoj sposobnosti i broju maloljetne djece. Kod OAS-a isplate ovise o tome primaju li preživjeli već mirovinu putem tog plana i imaju li pravo na naknadu koja se dobiva u slučajevima kad dvije ili više osoba žive samo od jedne mirovine.

S obzirom na ovako komplicirane uvjete dobivanja obiteljskih mirovina, jasno je da one u svojim iznosima značajno variraju i kreću se od petstotinjak do gotovo 1.500 kanadskih dolara. Djeca preminulih imaju pravo na isplatu 264,53 dolara (1.436,40 kuna).

Vrijedi spomenuti i naknadu u slučaju smrti, koja služi za pokrivanje troškova posljednjeg ispraćaja. Ona se također razlikuje od jednog do drugog mirovinskog plana te iznosi 2.500 dolara.

Djelomično dvostruko oporezivanje

Vrijedi upozoriti na jednu stvar. Zahtjevi za mirovinu se u Kanadi rješavaju vrlo sporo, čak do četiri mjeseca. Stoga unutar sustava upozoravaju da se zahtjevi, primjerice za obiteljsku mirovinu ili naknadu u slučaju smrti trebaju podnijeti što prije, jer prijeti mogućnost gubitka prava na isplatu.

Inače, sve mirovine, osim onih isplaćenih putem OAC-a se oporezuju. Prema podacima HZMO-a, lani je isplaćeno 1.767 hrvatskih mirovina u Kanadi te 85 mirovina u Quebecu.

Prema ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Kanade iz 2000., sve mirovine, osim vojnih, odnosno veteranskih te socijalnih davanja poput nacionalne naknade za starost ili naknade za uzdržavanje mogu se oporezivati u državi koja ih isplaćuje. No, poreza nema do iznosa od 12.000 dolara (65.160 kuna). Međutim, “u slučaju periodičnih isplata mirovina tako razrezan porez ne smije biti veći od 15 posto od bruto iznosa takvih isplata u dotičnoj kalendarskoj godini koje prelaze iznos od dvanaest tisuća kanadskih dolara ili njegovu protuvrijednost u hrvatskoj valuti”, stoji u ugovoru.

Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap