Troškovi za mirovine opet povećani: Evo koliko će država trebati novca za umirovljenike
Rashodi za mirovine u ovoj će godini prijeći 10,3 milijarde eura, što je milijardu eura više nego ove godine. Troškovi za isplatu mirovina i drugih mirovinskih primanja posljednjih godina rastu i do milijardu eura godišnje, na što je utjecalo nekoliko faktora. S druge strane, rastu i prihodi, pri čemu su najveći oni od uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje uslijed sve većeg broja radnika, ali i rasta plaća.
Euri | Foto: Pexels
Gotovo 8,3 milijarde eura iznose lanjski rashodi za mirovine i ostala mirovinska primanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranja do studenog, prema posljednjim podacima HZMO-a. Za cijelu 2025. godinu planiran je trošak koji prelazi 8,8 milijardi eura, no on je naknadno povećan na 9,3 milijarde eura, odnosno 5,7 posto u odnosu na planirano. Za ovu godinu planirani rashodi penju se na 10,2 milijarde eura, o čemu smo detaljnije pisali ovdje. No, plan se ni na toj brojci nije zaustavio. Ne rastu samo rashodi, nego i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje, zbog sve većeg broja radnika, ali i rasta plaća.
Rekordni rast mirovina, ali i isplata dodatka i pomoći
Izdvajanja za mirovine udvostručena su u proteklih deset godina. Tako je sve od 2012. do 2016. za isplatu mirovina i ostalih mirovinskih primanja trebalo manje od pet milijardi eura. Rashodi su se do 2022. godine popeli na više od šest milijardi eura. Tada su mirovine ‘koštale’ 6,2 milijarde da bi se već 2023. trošak popeo na 7,2 milijarde eura, a na 8,2 milijarde u 2024. godini. Lanjski će iznos dosegnuti na kraju 9,3 milijarde eura te se ove godine povećati za dodatnu milijardu.
Na povećanje troškova utjecalo je nekoliko faktora. Uslijed rekordnog rasta plaća i inflacije proteklih godina, mirovine su i rekordno rasle redovnim polugodišnjim usklađivanjima. Rast mirovina donijele su i zakonske izmjene u mirovinskom sustavu, ali i jednokratne isplate koje su se umirovljenicima isplaćivale u godinama pandemije i gospodarske krize od 2021. godine naovamo.
Lani je umirovljenicima isplaćen i prvi godišnji dodatak na mirovinu, a koji će se nastaviti isplaćivati i dalje kao trajno pravo u mirovinskom sustavu. Dodatak je sada iznosio šest eura po godini staža, za što je iz državnog proračuna osigurano više od 217 milijuna eura. Manje je to nego što je Vlada, primjerice, umirovljenicima isplatila 2024. kroz pomoći zbog ublažavanja posljedica rasta troškova života, a koje su iznosile 253 milijuna eura. Međutim, umirovljenici su lani, osim godišnjeg dodatka, dobili i uskrsnice od 50 eura, za čiju je isplatu osigurano 62 milijuna eura. Ukupno je tako dodatno izdvajanje za umirovljenike bilo veće nego u prethodnoj godini.
Financijski plan ‘skočio’ za naredne godine
Na povećanje rashoda za mirovine u 2026. godini utjecat će i mirovinska reforma. Osim povećanja najnižih mirovina lani u srpnju, od 1. siječnja rastu prijevremene mirovine ukidanjem penalizacije za starije od 70 godina. Isto tako, invalidske mirovine rastu za oko deset posto, a na koga se sve odnose ove izmjene, pročitajte ovdje.
Mirovine nisu jedini trošak u mirovinskom sustavu. Tu je i nacionalna naknada za starije osobe koju prima više od 19.000 osoba starijih od 65 godina. Uz rast iznosa i cenzusa, rastao je i broj korisnika ove pomoći. Mjesečni trošak isplate iznosi oko tri milijuna eura. HZMO također isplaćuje i dječji doplatak. Doplatak se isplaćuje za gotovo 300.000 djece, s mjesečnim troškom koji prelazi 15 milijuna eura.
Financijski plan HZMO-a za ovu godinu nedavno je porastao pa su tako rashodi povećani na planiranih skoro 10,4 milijarde eura. Plan za 2027. godinu je skoro 10,7 milijardi eura, a za 2028. godinu troškovi se penju na preko 11 milijardi eura. Očekivano su na istoj razini i planirani prihodi, a od čega najveći dio čine prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje na razini od više od šest milijardi eura.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
