Mirovine Novi umirovljenici rade sve dulje: Tri razloga zbog kojih im mirovine nisu veće

Novi umirovljenici rade sve dulje: Tri razloga zbog kojih im mirovine nisu veće

Jasmina Grgurić Zanze

06. ožujak 2026.

Novi umirovljenici rade sve dulje: Tri razloga zbog kojih im mirovine nisu veće

Foto: Unsplash

Lani je u mirovinu otišlo oko 46.000 građana. Prosječna mirovina im je 568 eura, iako su radili dvije godine dulje, ali za to postoji više razloga.

Hrvatska je lani dobila 46.446 novih umirovljenika, čime je usporen trend odlaska u mirovinu. U mirovinu je, naime, prošle godine otišlo oko 2.600 umirovljenika manje nego 2024. kada se umirovilo 49.000 radnika, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje. Premda građani rade sve dulje, mirovine im nisu veće od ukupnog prosjeka radničkih mirovina. 

Tri razloga zbog kojih mirovine nisu veće

Prosječna 'radnička' mirovina građana koji su tijekom 2025. otišli u mirovinu iznosi 568 eura. Usporedimo li to s ukupnim prosjekom svih 1,13 milijuna mirovina prema općim propisima, iznos je za svega nekoliko centi veći u korist novih umirovljenika. Ipak, razlika je u godinama staža. Novi umirovljenici radili su u prosjeku 33 godine, odnosno dvije godine dulje što znači da za više radnog staža primaju istu ili manju mirovinu.

Ipak, ovu usporedbu treba uzeti s rezervom, jer su u ukupnim radničkim mirovinama i one koje su se ranije ostvarivale prema povoljnijim uvjetima. Starijim umirovljenicima u prosjek je ulazilo deset najboljih godina s najvećim plaćama. Isto tako, sve je manje onih koji u mirovinu idu u kombinaciji općih i posebnih propisa, poput saborskih zastupnika, ali i drugih 'povlaštenih' kategorija s iznadprosječnim primanjima, a koje i te kako podižu opći prosjek. Treći faktor je i sve više najnižih mirovina kod kojih u izračun ne ulaze plaće, već samo godine staža. 

S druge pak strane, mirovine bi novim umirovljenicima trebale biti veće i zbog dodanog staža za majke. Žene koje su u mirovinu otišle nakon 1. srpnja 2025. godine za svako dijete dobivaju godinu dana dodanog staža. Lani je u mirovinu otišlo ukupno 23.187 žena, gotovo jednako koliko i muškaraca. Za korisnike mirovina koji su pravo na dodani staž ostvarili od 1. srpnja 2025. godine mirovina je u prosjeku veća za oko 45 eura, kako su nam ranije rekli iz Zavoda za mirovinsko osiguranje, o čemu smo pisali ovdje

Žene u mirovinu idu starije od muškaraca

Kada gledamo prosječnu mirovinu novih umirovljenika od 568 eura, ona nije jednaka za muškarce i za žene. Ta se razlika ipak smanjuje s godinama, a čemu je pridonio i dodani staž za majke. Tako mirovina muškaraca u prosjeku iznosi 578 eura, a žena 557 eura. Ipak, muškarci su radili gotovo dvije godine dulje nego žene, što objašnjava razliku u mirovinama od oko 20 eura. Očito je i da se kod današnjih radnika smanjila i prijašnja razlika u plaćama između spolova. 

Novi umirovljenici u prosjeku su stari 62 godine, a zanimljivo je da žene imaju veću dob umirovljenja nego muškarci, 63 u odnosu na 62 godine. Inače, žene još uvijek idu u mirovinu prema povoljnijim uvjetima nego muškarci, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Razlog većoj dobi umirovljenica svakako su obiteljske mirovine u koje odlazi velika većina žena.

Više od 7.000 novih obiteljskih mirovina 

Najviše novih umirovljenika otišlo je u starosnu mirovinu, njih 31.114, od čega je čak 6.300 dugogodišnjih osiguranika. Prosječna starosna mirovina iznosi 603 eura. Oko 5.900 novih umirovljenika izabralo je prijevremenu mirovinu, što nije velika brojka u odnosu na starosnu mirovinu. Prijevremena mirovina niža je zbog penalizacije i iznosi 566 eura, premda ovi korisnici imaju godinu dana više radnog staža od onih u starosnoj mirovini. 

Više od prijevremenih mirovina je onih obiteljskih. Tako je 7.275 građana lani otišlo u obiteljsku mirovinu. U prosjeku su ostvarili 447 eura, a velika većina korisnika su starije žene. Novih invalidskih mirovina je 2.156, sa riječ je o prosječnim primanjima od 463 eura.