Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: 'Pravda koja kasni 20 godina'

Saborski zastupnici danas su raspravljali o prijedlogu zakonskih izmjena o pravu na mirovnu prema posebnim propisima za radnike na poslovima razminiranja. Naime, uz pirotehničare i ostale zaposlene, tu mogućnost nemaju voditelji radilišta i pomoćni djelatnici koji su jednako ugroženi. Sada se to mijenja pa će i oni moći u ‘povlaštenu’ mirovinu. Pravo će obuhvatiti i postojeće umirovljenike, njih 55, kao i 84 zaposlenika koji će u budućnosti u mirovinu. Mirovine koje u prosjeku iznose oko 850 eura ovako će biti povećane za oko 75 eura. S prijedlogom HDZ-a složili su se svi oporbeni zastupnici.

S poslova razminiranja dvije kategorije radnika ne mogu u starosnu mirovinu kao i pirotehničari. Riječ je o voditeljima radilišta i pomoćnim djelatnicima. Za njih je vrijedio samo beneficirani radni staž, ali ne i mogućnost da u starosnu mirovinu odu bez obzira na životnu dob, ako imaju 25 godina mirovinskog staža, od čega osam na poslovima razminiranja. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava sada mijenja zakonske odredbe koje će i ovim dvama kategorijama omogućiti odlazak u mirovinu prema posebnim propisima, o čemu smo pisali ovdje. Prijedlog ovih zakonskih izmjena prošao je danas prvo čitanje u Saboru, pri čemu su kroz raspravu i vladajući i oproba postigli konsenzus.

Povoljniji zakon i za postojeće umirovljenike

Zakonskim izmjenama bit će obuhvaćena sadašnja 84 zaposlenika, ali i 55 umirovljenika, čime će im u konačnici mirovina biti veća za oko 75 eura. Dobra vijest je da se zakonske izmjene neće odnositi samo na buduće umirovljenike, nego i na postojeće umirovljene voditelje radilišta i pomoćne djelatnike koji su, dakle, dobili beneficirani staž od 18 mjeseci za svaku godinu, ali nisu dobili pravo na odlazak u mirovinu bez obzira na godine života s 25 godina staža, od čega osam na razminiranju.

Državni tajnik Ivan Vidiš u Saboru je danas predstavio zakonske izmjene koje dio radnika na razminiranju izjednačuju s ostalima, kao i umirovljenike iz iste ‘povlaštene’ kategorije, rekavši da se na ovaj način brinu o ljudima koji se bave iznimno teškim poslovima. Trenutačno 709 umirovljenika prima mirovinu na temelju poslova razminiranja, a ona u prosjeku iznosi 847 eura za prosječnih nešto više od 31 godinu staža. Više o mirovinama dijela radnika prema posebnim propisima pročitajte ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Postojećim umirovljenicima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ponovno će odrediti mirovinu. Riječ je o 55 umirovljenika, uz one buduće, koje bi ove izmjene obuhvatile, a čime bi im se za oko 75 eura povećala mirovina, rekao je Vidiš napomenuvši da je završetak procesa razminiranja predviđen do ožujka 2026. godine. Trenutačno na tim poslovima rade 84 zaposlenika koja će ubuduće ostvariti mirovinu po posebnim propisima, a dosad nisu imala to pravo.

Krstičević: ‘Borili su se za veća prava zadnjih 20 godina’

Mostov Ante Kujundžić upitao je državnog tajnika zašto su uopće ovi djelatnici bili dosad isključeni iz prava na mirovinu prema posebnim propisima, jer su jednako ugroženi kao i pirotehničari.

– Zašto se s tim toliko dugo čekalo i hoće li im sada uopće i biti dovoljno toliko povećanje, s obzirom na rastuće troškove i ostalo, pitao je Kujundžić u ime Mosta, uz napomenu da ta prava još dodatno treba povećati.

Vidiš mu je pak odgovorio da se na toj maloj skupini umirovljenika vidi što zapravo znače ‘povlaštene’ mirovine o kojima se često negativno govori, a zaslužuju ‘svaki euro’. Zakonske izmjene da se svim radnicima na poslovima razminiranja omoguće jednaka prava pozdravio je i SDP. Prijedlog su podržali i iz stranke Možemo u čije ime je govorila Jelena Miloš, kao i zastupnici Domovinskog pokreta. Međutim, iz SDP-a su upozorili da se s ovim izmjenama ‘debelo’ kasni te da se pirotehničari za veća prava bore posljednjih 20 godina.

– Ovo je rezultat desetljetne sindikalne borbe radnika na poslovima razminiranja. Nije bila rijetkost da su kroz zadnjih 20 godina sa sindikatima koristili razne opcije pa i štrajk da bi osigurali svoja prava. Sve je počelo 1998. godine s ‘outsourcingom’ sektora za razminiranje, zbog profita koji je bio važniji od čišćenja mina. Profit je završavao u rukama vlasnika privatnih firmi, uz neisplaćivanje plaća i zatvaranje tvrtki te otvaranje novih. To je bila hrvatska stvarnost radnika na procesima razminiranja. Nesigurno razminirane površine, nezadovoljni radnici, ali unosi poslovi privatnih tvrtki su rezultat. Život je izgubilo 40 pirotehničara, a 200 ih je završilo s ozljedama u procesu razminiranja zadnjih 20 godina. Tražili su još prije povećanje prava. Podržat ćemo ovaj prijedlog kojim se ispravlja nepravda, ali ovo je odgođena pravda, a nije nešto što nas puno košta, rekao je u ime Kluba zastupnika SDP-a Mišo Krstičević.