Mirovine Zavodi prikazuju različit broj zaposlenih: Provjerili smo otkud razlika od 36.000 radnika

Zavodi prikazuju različit broj zaposlenih: Provjerili smo otkud razlika od 36.000 radnika

Janja Pilić
Janja Pilić

04. listopad 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Zavodi prikazuju različit broj zaposlenih: Provjerili smo otkud razlika od 36.000 radnika

Zaposlena žena | Foto: Canva

Zavod za mirovinsko osiguranje u srpnju je zabilježio skoro 36.000 zaposlenih više od Zavoda za statistiku. Provjerili smo u čemu je 'kvaka'.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) u srpnju je zabilježio 1.802.261 zaposlenih. To je za 35.890 osobs više nego u evidenciji zaposlenih Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji ih broji ukupno 1.766.371. Razliku od dva posto više radnika u evidenciji Zavod za mirovinsko čine osobe koje nisu formalno zaposlene, ali uplaćuju doprinose za mirovinsko osiguranje. Upravo zato HZMO komunicira broj osiguranika, a ne broj zaposlenih. 

Sezonci, njegovatelji i svećenici povisuju brojku HZMO-a

Zavod za mirovinsko u svoju statistiku ubraja sve osobe koje su standardno zaposlene kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike te slobodnjake. Osim njih, u obvezne osiguranike HZMO-a spadaju i osobe čija zanimanja i status izlaze izvan konvencionalnih okvira. Među njima su članovi uprava, vrhunski sportaši, svećenici i udomitelji.

U svojim statističkim evidencijama, HZMO uz zaposlene vodi i osobe koje su na stručnom osposobljavanju, sezonce u poljoprivredi, osobe koje obavljaju domaću radinost, a i diplomate. Tu su i roditelji na porodiljnom te roditelji njegovatelji, a među osiguranike ulaze i njegovatelji hrvatskih ratnih vojnih invalida (HRVI) iz Domovinskog rata.

Broje se i nezaposleni koji si plaćaju doprinose

Dio mirovinskog sustava čine i nezaposlene osobe na produženom osiguranju koje same sebi uplaćuju doprinose da izbjegnu rupu u stažu dok se ne vrate na posao. Osim ljudi koji su prestali raditi, to mogu biti sezonci i osobe na neplaćenom dopustu. Među njima su i roditelji čiji ugovor o radu je na mirovanju dok im dijete ne navrši tri godine te supružnici diplomata ili zaposlenih u inozemstvu dok ne žive u Hrvatskoj.

Za razliku od Zavoda za mirovinsko, Državni zavod za statistiku obuhvaća uži krug osoba koje po definiciji imaju radno mjesto. Stoga broji isključivo zaposlene u pravnim i fizičkim osobama, obrtnike, poljoprivrednike i slobodnjake. U njihovu evidenciju ulaze i pripravnici, odnosno vježbenici te osobe na porodiljnom ili na bolovanju, a oni su i dio HZMO-ove statistike. Ne broje studente koji rade preko student servisa niti osobe koje ostvaruju drugi dohodak preko ugovora o djelu ili autorskog honorara.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.

Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.