Obvezni mirovinski fondovi zaradili osam milijardi eura, a povećao se i broj članova

Prošla godina je bila rekordna po pitanju prinosa za članove mirovinskih fondova, zaključili su na konferenciji za medije iz Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava. Uz to, pohvalili su se i kako je kategorija A ostvarila 14,88 posto, kategorija B 10,19 posto, a kategorija C četiri posto prinosa. Da je prošla godina bila uspješna, pokazuju i podaci za 2023. kada je ukupna zarada fondova od osnivanja do 31. prosinca osam milijardi eura.

Na današnjoj konferenciji UMFO-a predstavljeni su rezultati u 2023. godini za članove mirovinskih fondova. Zabilježeni su i rekordni prinosi za članove mirovinskih fondova, a povećan je i sam broj članova.

Obvezni mirovinski fondovi bilježe veliku zaradu

Sagledavajući imovinu obveznih mirovinskih fondova (OMF) na 31. prosinca 2023. godine, može se iščitati da je u OMF A 417.629.635,08 eura, dok je u fondu B 17.956.871.374,48 eura. Prema očekivanom, daleko je niži OMF C koji je 31. prosinca 2023. godine iznosio 1.858.800.112,48 eura. Ukupna imovina hrvatskih obveznih mirovinskih fondova je iznosila 20.233.301.122,04 eura, što znači 28 posto hrvatskog BDP-a. Riječ je o nevjerojatno velikim sredstvima za hrvatsko gospodarstvo. Bitna promjena u odnosu na godinu prije, 2022., je vidljiva u statistici i iznosi 2.689.571.000 eura.

Ono što su iz UMFO-a rado spomenuli je ukupna zarada fondova od osnivanja do 31. prosinca 2023. godine koja je iznosila osam milijardi eura. Ukupna uplata je 12 milijardi eura, a prinos osam milijardi eura, što znači da je u ovom trenutku prosječno stanje na računu 22.693,00 eura. Dodali su kako su trenutno na pola puta te se očekuje daljnji rast.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Podsjećamo kako mirovinski fondovi postoje 21 godinu, a 40 godina bi trebao biti puni radni vijek hrvatskog zaposlenika. To bi značilo da će stanje na osobnom računu osiguranika s prosječnom plaćom od 1.630,00 eura značajno porasti. Uplaćeno je 13.695,00 eura, a zaradom fonda je ostvareno 8.998,00 eura po osobnom računu, što znači da je preko 60 posto prinos na ono što su članovi fondova zaradili. Kakva je situacija u fondovima bila u studenome 2023. godine, možete pogledati i ovdje.

Na kraju 2023. godine OMF-ovi su imali 2.248.825 članova, što je za 69.774 člana više nego krajem 2022. godine. U najbrojnijoj B kategoriji bilo je 1.827.332 člana, dok A kategorija broji 320.273 člana, a u kategoriji C je krajem 2023. godine bilo 101.220 članova.

Najveći prinos fonda A

Kada su u pitanju ostvareni rezultati mirovinskih fondova, potrebno je istaknuti prinose MIREX-a u 2023. godini. MIREX A je iznosio 14,88 posto nominalno, dok su realni prinosi iznosili 9,93 posto. To je najviši prinos ikada jer treba uzeti u obzir kako fondovi A i C postoje od 2014. godine. Nominalni prinosi MIREX-a B su bili na 10,19 posto, a jako dobri su bili i realni prinosi 5,44 posto. U MIREX-u C nominalni prinosi su četiri posto, a realni prinosi -0,48 posto. To su i dalje posljedice jako visoke inflacije u prošloj godini koje se osjete još uvijek. Iz UMFO-a su poručili kako su krenuli s vrlo niskim prinosima prije dvije godine pa se pretpostavlja kako će ove godine nominalni i realni prinosi biti pozitivni.

MIREX A je od početka rada ima najveći prinos, a za njim kaska MIREX B koji je imao veći prinos jedino 2012. i 2014. godine. U MIREX-u B je i dalje 89 posto ukupne imovine budućih hrvatskih umirovljenika, odnosno sadašnjih članova. Ove godine prinos u MIREX-u C nije loš, ali je problem predstavljala inflacija koja je bila dosta visoka, stoga je realni prinos negativan.

Struktura portfelja obveznih mirovinskih fondova ide prema većoj diverzifikaciji. Tako je krajem 2023. godine izloženost prema hrvatskim državnim obveznicama bila 52,79 posto, dok je krajem 2022. udio hrvatskih državnih obveznica u portfeljima OMF-ova činio 63,4 posto imovine. Udio domaćih dionica u portfeljima OMF-ova je 13,66 posto, što je nešto više u odnosu na 2022., kada su bile zastupljene s 12,20 posto. Dionice stranih tvrtki u imovini OMF-ova su porasle i čine 8,59 posto ukupnog portfelja. Od drugih oblika ulaganja najzastupljenija su ona u inozemne UCITS fondove.

Dobrovoljni mirovinski fondovi bilježe rast članova

Kada je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, ostaje osam otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond na tržištu. Ukupna imovina se kreće oko 1,3 milijarde eura štednje, s tim da je veliki dio nje u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. To je razlika između Hrvatske i Zapadne Europe, gdje su tek sada počeli motivirati stanovništvo na ulaganje u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove.

Ukupan broj članova dobrovoljne mirovinske štednje je u kontinuiranom rastu i u posljednjem danu prošle godine bilo ih je 443.012. Pretpostavlja se kako će se i dalje bilježiti rast broja članova. Nešto manje od 400.000 je u otvorenim mirovinskim fondovima, dok je njih 46.000 u zatvorenim mirovinskim fondovima Poprilično dobro stoje i prinosi dobrovoljnih mirovinskih fondova bili u 2023. godini. Ipak, i ti fondovi se razlikuju po svojoj filozofiji ulaganja tako da je to teško uspoređivati. Postoje prinosi od četiri posto, a to su oni najkonzervativniji, ali i oni najveći od 13,5 posto.

Imovina pod upravljanjem fondova iznosi 28 posto BDP-a. Kada se ta brojka usporedi sa svijetom, Hrvatska se poziciniorala u gornjem rangu s vrlo razvijenim zemljama kao što su Danska (sa 191 posto BDP-a), Island (183), Nizozemska (154), Švicarska (137), SAD (134), Švedska (99), Ujedinjeno kraljevstvo (89), Kanada (77), Izrael (62), Čile (58), Finska (54), Kostarika (36), Novi Zeland (32) i Japan (30). Treba istaknuti kako oni imaju druge oblike štednje.

Kada se govori i usporedbi Hrvatske i svijeta u kontekstu prosječnog realnog prinosa mirovinskog sustava do 2022. godine, hrvatski mirovinski fondovi imaju dobre prinose uz vrlo nizak trošak, prema OCD-u. Hrvatski realni prinos posljednjih 10 godina, ali i od samog osnivanja iznosi 2,2 posto, što znači da smo u samom vrhu što se tiče svjetskih mirovinskih fondova.

Zakonske izmjene u korist članova

Značajna izmjena je izjednačavanje dodatka na mirovinu iz prvog stupa s dvostupnom mirovinom, pa će tako dodatak za mirovni iz prvog stupa za one s dvostupnom mirovnom umjesto 20,25 posto biti 27 posto, o čemu smo pisali i ovdje. Tako će se mirovine iz drugog mirovinskog stupa povećati za 6,75 posto. Upravo je to pokazatelj da zakonodavac vjeruje i želi budućnost drugog stupa.

Isto tako, predložene promjene Zakona donose mogućnost podizanja 20 posto sredstava, umjesto dosadašnjih 15 posto, što omogućava korištenje gotovinskih sredstava odmah po dolasku u mirovinu. Treba naglasiti kako su dodatno liberalizirna ulaganja u rizičnije klase imovine čime su otvorene nove mogućnosti koje će u duljem roku pomoći uvećanju mirovinske štednje. Uz to, ukida se i obvezni prelazak u kategoriju C, a javlja se i mogućnost duljeg članstva u fondu A.