Kontrola leta traži novog zaposlenika: Uplaćivat će mu posebnu mirovinsku štednju

Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe zapošljavaju inženjera, a u oglasu su naglasili kako nude i treći stup. Konkretno, u njihovom slučaju, ova tvrtka je otvorila zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond (ZDMF) u koji uplaćuje za mirovinu svojih zaposlenika. Provjerili smo koliko uplaćuju za svoje zaposlenike, koliko oni dobiju državnih poticaja na uplaćeno te koliko se prinosima povećava njihova štednja. Inače, poslodavci uplaćuju za mirovinu i radnicima do 18 godina te štede za sve više mladih, o čemu smo pisali ovdje.

Štednju u ovom fondu ima preko tisuću članova

Fond Hrvatske kontrole zračne plovidbe osnovan je 14. ožujka 2005., što znači da djeluje već 21 godinu. Ulaganjima fonda upravlja društvo AZ, koje je štednju zaposlenika od osnutka povećavalo u prosjeku za 6,52 posto prinosa godišnje, prema izvješću Hanfe. Taj prosjek nadmašili su prinosi koje je fond ostvario od početka ove godine do kraja srpnja. Došli su do 7,44 posto, dok su u kolovozu iznosili samo 0,90 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Članova fonda je u srpnju bilo 1.006, a činili su 1,94 posto članova svih ZDMF-ova zajedno. Od početka godine do kraja srpnja, članstvo u tom fondu je poraslo za 2,86 posto zbog dolaska 28 novih članova. To nisu nužno novi zaposlenici, već mogu biti i postojeći koji su se u tom periodu odlučili učlaniti. Naime, članstvo je dobrovoljno stoga se po zaposlenju ne postaje član po automatizmu.

Na račune radnika u srpnju uplatili 100.000 eura

U srpnju su radnici kontrole zračne plovidbe od tvrtke dobili skoro 100.000 eura na svoje račune. Uz to, sami članovi fonda, koji mogu biti trenutačni, ali i bivši zaposlenici, uplatili su preko 3.000 eura. Dakle, taj mjesec je u fond uplaćeno preko 103.000 eura mirovinskih doprinosa. Treba napomenuti da Hanfa u svojim izvješćima zaokružuje podatke, odnosno brojke, kojima se vodimo.

Od početka godine do 31. srpnja u ovaj fond uplaćeno je ukupno 718.000 eura. To bi značilo da je prosječni iznos mjesečnih uplata oko 102.500 eura, cifra bliska ukupnom iznosu uplata u srpnju. Kad se podijeli s brojem članova fonda, dobije se oko 102 eura mjesečno.

Ako tu brojku uzmemo kao primjer prosječnog iznosa mjesečne uplate po zaposleniku, do kraja godine bi se moglo nakupiti oko 1.200 eura. To bi bilo gotovo dvostruko više od 663,61 eura što je najviši iznos godišnjih uplata na koji država uplaćuje poticaje od 15 posto koji dođu na skoro 100 eura.

Državni poticaji iznosili su skoro 77 eura po članu

Tijekom cijele 2025. godine, uplaćeno je ukupno 1,28 milijuna eura. Pritom su tvrtka i zaposlenici uplatili preko 1,2 milijuna eura. Istovremeno, oko 73.000 eura je došlo od državnih poticaja za uplate izvršene u 2024. godini. Kad se uplate od države podijele s brojem od 943 članova u prosincu 2024., u prosjeku su iznosili preko 77 eura po članu, što je za oko 25 eura ispod maksimalnog iznosa poticaja.

Za 2025. godinu je prosječni iznos godišnje uplate po računu iznosio oko 1.200 eura, što je blisko projekciji koju smo izračunali za ovu godinu. To upućuje na zaključak da su uplate kod članova koji su aktivni zaposlenici još i veće od uplate od 102 eura kad se gleda prosjek svih članova.

Naime, članovi fonda mogu ostati i bivši zaposlenici koji mogu držati novac na računu, a da ništa ne uplaćuju. Budući da državni poticaju idu isključivo na uplate, oni ih neće dobiti, o čemu smo pisali ovdje. Stoga prosjek uplate po članu ne mora nužno odgovarati konačnom iznosu državnih poticaja.

Domoljubna strategija ulaganja

Neto vrijednost imovine ovog fonda je u srpnju prelazila 20,7 milijuna eura i činila 6,79 posto neto  imovine ZDMF-ova. Od početka godine se povećala za 1,9 milijuna eura što je rast od 10,10 posto.

Većina sredstava ovog fonda u srpnju se držala u domaćoj imovini u vrijednosti preko 14,5 milijuna eura, što je 70,13 posto ukupne neto vrijednosti imovine fonda. Istovremeno, 5,98 milijuna eura, to jest 28,84 posto, bilo je u inozemnoj imovini.

Po tom pitanju, ovaj fond, iza kojeg stoji državna firma, je prilično domoljubno nastrojen jer u hrvatskoj imovini drži značajno više sredstava od prosjeka. Naime, svi ZDMF-ovi zajedno imaju 44,57 posto udjela u domaćoj imovini. Većina imovine tih fondova je inozemna jer čini 53,47 posto njihove ukupne vrijednosti.

'Sigurne' obveznice čine većinu imovine fonda

Ovaj fond u obveznicama drži oko 10 milijuna eura imovine što je 48,43 posto, najveći udio u ukupnoj neto vrijednosti. Slijede dionice sa 7,78 milijuna eura koje predstavljaju 37,51 posto cijele neto imovine fonda. Ulaganja u investicijske fondove činila su 1,89 milijuna eura, odnosno 9,12 posto neto imovine. U novcu i depozitima je ovaj fond u srpnju držao znatno manje, oko 768.000 eura ili 3,70 posto.

U domaće državne obveznice ulažu se i doprinosi za mirovinu iz drugog stupa jer predstavljaju jedno od najsigurnijih ulaganja. Država je u srpnju izdala obveznice vrijedne 1,25 milijardi eura koje jamče kamate od tri posto do 2031. godine, o čemu smo pisali ovdje.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.