Umirovljenici koji uplaćuju u treći stup: 900 eura čiste zarade nakon pet godina štednje

Postoje umirovljenici koji nastavljaju uplaćivati u treći stup mirovinske štednje i nakon što odu u mirovinu. Među njima je i Jadranka koja je štednju počela desetak godina prije umirovljenja, a zbog mjesečnih isplata iz trećeg stupa mirovina joj je danas ipak nešto veća. Nastavila je i dalje uplaćivati novac, a pod kojim uvjetima to mogu činiti umirovljenici, pisali smo ovdje. Dodatne odgovore odlučili smo potražiti u samim mirovinskim fondovima, a detalje o štednji starijih od 65 godina u trećem stupu otkrili su nam iz Raiffeisena. 

Uplate nakon odlaska u mirovinu

U Raiffeisen dobrovoljnom mirovinskom fondu (treći stup) većina članova starijih od 65 godina i dalje ima aktivan osobni račun, dok jedan dio njih nastavlja i s uplatama nakon odlaska u mirovinu. To pokazuje da dobrovoljna mirovinska štednja ne mora nužno završiti odlaskom u mirovinu, već članovi mogu nastaviti štedjeti i u kasnijoj životnoj dobi te tako i dalje koristiti prednosti ulaganja sredstava i ostvarivanja prinosa, kao i državnih poticajnih sredstava uz ispunjenje propisanih uvjeta. Kako su se kretali prinosi u trećem stupu u kolovozu, pisali smo ovdje. 

Ipak, treći mirovinski stup prvenstveno je zamišljen kao oblik dugoročne štednje tijekom radnog vijeka. Njegova je najveća vrijednost upravo u tome da se redovitim uplatama kroz dulje razdoblje, uz državne poticaje i prinose fonda, postupno stvara dodatna financijska imovina koju član može koristiti u mirovini. Stoga je poželjno sa štednjom započeti što ranije, dok nastavak štednje i nakon 65. godine ostaje mogućnost za članove koji to žele i kojima to odgovara.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Među našim članovima koji i dalje uplaćuju sredstva u dobrovoljni mirovinski fond ima i osoba starijih od 80 godina. To pokazuje da mogućnost štednje u trećem stupu ne prestaje odlaskom u mirovinu te da i osobe starije životne dobi mogu nastaviti sa štednjom, koristiti državna poticajna sredstva uz ispunjenje propisanih uvjeta te ostvarivati prinose na sredstva koja ostaju u fondu. Iznos na osobnom računu nije samo rezultat uplata. Treći stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji pa ukupno akumulirana sredstva čine uplate člana, državna poticajna sredstva i prinosi ostvareni ulaganjem imovine fonda. Upravo zato najveće prednosti trećeg stupa dolaze do izražaja kada se sa štednjom započne tijekom radnog vijeka i štedi dugoročno, kako bi se stvorila dodatna sredstva za kvalitetniji život u mirovini, pojasnili su iz Raiffeisena. 

Uplate rastu uz prinose i poticaje 

Provjerili smo i kolika sredstva na osobnom računu može akumulirati član koji uplaćuje 50, odnosno 100 eura mjesečno nakon pet ili deset godina štednje u trećem stupu, ako uzmemo u obzir mjesečne prinose i državna poticajna sredstva. 

Buduće prinose dobrovoljnog mirovinskog fonda nije moguće predvidjeti niti zajamčiti, no zbog ilustracije iz Raiffeisena su napravili izračun na temelju prosječnog godišnjeg prinosa od 5 posto, što je u slučaju njihova fonda u trećem stupu i realno dosad bilo tako. Pritom naglašavaju da prinosi ostvareni u prošlosti nisu jamstvo budućih rezultata. U izračun su uključena i državna poticajna sredstva, koja iznose 15 % godišnjih uplata, do propisanog maksimalnog iznosa od 99,54 eura godišnje.

Ako član uplaćuje 50 eura mjesečno, nakon pet godina uplatio bi ukupno 3.000 eura, a uz navedenu pretpostavku prinosa i državna poticajna sredstva na računu bi mogao imati približno 3.900 eura. Nakon deset godina, ukupne uplate iznosile bi 6.000 eura, a akumulirana sredstva približno 8.900 eura.

Uz uplatu od 100 eura mjesečno, nakon pet godina član bi uplatio ukupno 6.000 eura, a akumulirana sredstva mogla bi iznositi približno 7.400 eura. Nakon deset godina uplatio bi ukupno 12.000 eura, dok bi uz iste pretpostavke na računu mogao imati približno 16.800 eura.

Što je štednja dulja, učinak prinosa je veći 

- Ovi primjeri dobro pokazuju dvije prednosti dobrovoljne mirovinske štednje – na vlastite uplate dodaju se državna poticajna sredstva, a na ukupno akumulirana sredstva tijekom vremena ostvaruje se i učinak prinosa, pri čemu je učinak prinosa veći što je trajanje štednje duže. Upravo iz tog razloga sugeriramo krenuti sa štednjom što ranije, kažu iz Raiffeisen mirovinskih fondova. 

Zanimalo nas je i koliko članovi u mirovini mogu dobiti kroz jednokratnu isplatu, a koliko kroz mjesečnu mirovinu. Kada je riječ o isplati, član može zatražiti jednokratnu isplatu do 30 % ukupno akumuliranih sredstava. To bi, u navedenim primjerima desetogodišnje štednje, značilo do približno 2.700 eura kod mjesečne uplate od 50 eura, odnosno do približno 5.000 eura kod mjesečne uplate od 100 eura. Preostali dio sredstava isplaćuje se periodično. Konkretan iznos mjesečne mirovine nije moguće unaprijed jednoznačno izračunati, jer ovisi o ukupno akumuliranim sredstvima, odabranom načinu i razdoblju isplate te, ovisno o modelu isplate, kretanju vrijednosti sredstava tijekom razdoblja isplate.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.