Mirovine su prije deset godina iznosile skoro pola plaće, a danas je taj udio opet u padu

Rast plaća svakako je pozitivna stvar u vrijeme posvemašnje krize, ali mirovine, koje također rastu, sve više kaskaju udjelom u prosječnim radničkim primanjima. Tako su prije deset godina mirovine iznosile skoro polovinu plaće, a danas je njihov udio opet u padu. Pad bi mogla ublažiti jedino usklađivanja te nova formula u omjeru 85:15 prema rastu cijena i plaća. Vlada priprema i neke nove mjere, poput većeg staža za majke, što bi se trebalo odraziti i na povoljnija primanja novih umirovljenika.

Prosječna mirovina isplaćena u siječnju za nešto manje od milijun umirovljenika prema općim propisima, bez isplata prema međunarodnim ugovorima, iznosi 511 eura te čini 42 posto udjela u prosječnoj plaći koja je za studeni, što je još uvijek posljednji poznati podatak, narasla na 1.208 eura. Kako su plaće rasle, a mirovine od siječnja još nisu usklađene, udio mirovine u plaći u blagom je padu.

Nakon usklađivanja udio će blago rasti, a onda opet pasti

Kada gledamo svih 1,13 umirovljenih prema općim propisima, prosječna mirovina je nešto nižih 452 eura i kao takva iznosi tek oko 37 posto udjela u prosječnoj plaći.

Osim prosječne mirovine i plaće, kao usporedba može poslužiti i medijan, granica ispod koje 50 posto građana prima manji iznos, a 50 posto njih veći iznos plaće ili mirovine. Medijalna plaća iznosila je za studeni 1.030 eura, a medijalna mirovina 469 eura, bez međunarodnih ugovora, o čemu više možete pročitati ovdje. Medijalna mirovina u medijalnoj plaći ima nešto povoljniji udio od 45 posto. Ipak, medijan za svih 1,13 umirovljenih prema općim propisima iznosi 424 eura mirovine, što je 41 posto udjela u medijalnoj plaći.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

S obzirom na to da je pred nama nekoliko faktora koji utječu na ovaj odnos, možemo očekivati da će udio opet rasti, a nakon toga, opet pasti. Jedan od faktora je usklađivanje mirovina. Odluka o onom siječanjskom još uvijek nije donesena, jer se čekaju podaci o prosječnoj plaći za prosinac, a sadašnje procjene su da će mirovine rasti nešto manje od 5 posto, o čemu smo pisali ovdje. Time će se povećati i udio mirovine u plaći.

‘Povlaštene’ mirovine podižu udio na 45 posto plaće

S druge strane, od siječnja je rasla minimalna plaća, a od ožujka će rasti i plaće zaposlenima u državnom i javnom sektoru, što će samo produbiti jaz između mirovina i plaća, ali bi se pozitivno trebalo odraziti na srpanjsko usklađivanje mirovina. Tomu bi trebala pridonijeti i nešto povoljnija formula usklađivanja u omjeru 85:15 umjesto sadašnjih 70:30 prema rastu cijena i plaća. Kako se mirovine usklađuju prema kretanjima cijena i plaća unazad pola godine, stalno kaskaju za plaćama koje u pravilu rastu na mjesečnoj razini.

Vlada priprema i neke nove mjere, poput većeg staža za majke, što bi se, uz dulji rad, trebalo odraziti i na povoljnija primanja novih umirovljenika.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje prikazuje sveukupan broj mirovina bez međunarodnih ugovora, među kojima su i sve one prema posebnim propisima, njih nešto više od milijun, s 45,6 posto udjela u prosječnoj plaći. U odnosu na protekle tri godine, udio mirovine u plaći rastao je za jedan posto, o čemu smo više pisali ovdje. Ipak, udio je u padu sve od 2013. kada je iznosio više od 48 posto. Mirovine tako u posljednjem desetljeću sve više zaostaju za plaćama pa se ne može reći da je umirovljenicima u potpunosti namirena razlika u odnosu na rast cijena i plaća.