Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 6 h 12.03.2026
31. kolovoz 2020.

Foto: Unsplash
Formula usklađivanja mirovina ovisi o dva parametra, kretanju prosječnih bruto plaća svih zaposlenih u RH i indeksu potrošačkih cijena. Državni zavod za statistiku u ožujku je promijenio metodologiju izračuna bruto plaća i to na način da se prikazuje sporiji rast, što znači da je i usklađivanje mirovina zakinuto u procesu.
U prvoj polovici godine prosječna bruto plaća nominalno je povećana 2,1 posto, a realno 1,6 posto. DZS je u ožujku proširio obuhvat na zaposlene koji, na primjer, ne rade puno radno vrijeme, na mlade koji koriste državne olakšice te na neoporezive primitke koje isplaćuje dio poslodavaca, piše novac.jutarnji.hr.
Promjena metodologije dovela je do toga da su prosječne plaće instantno povećane za nekoliko stotina kuna, no zato je stopa rasta dvostruko manja nego po ranijoj metodologiji. DZS je takvu metodologiju primijenio i na primanja u prošloj godini, uz objašnjenje da je to korektno kako bi se izbjegao “prekid u seriji”.
Nova metodologija danas točnije prikazuje iznose prosječnih plaća, no ima i negativne posljedice – za umirovljenike.
Kako je plaća jedan od faktora prema kojem se računa usklađivanje mirovina i glavni motor povećanja mirovina, novi izračun napravio je pravu bunu u umirovljeničkim krugovima.
Podsjetimo da je bivši saborski zastupnik i HSU-ovac Željko Šemper tjedan dana prije usklađivanja, vodeći se starim podacima, došao do toga da bi stopa usklađivanja trebala iznositi 3 posto, a umirovljenici će dobiti 1,41 posto.
HZMO je krajem prošlog tjedna tijesno donio odluku o povećanju mirovina za 1,41 posto i time je priča formalno zaključena.
Nezadovoljan novom metodologijom, HSU najavljuje da će tražiti neovisnu ekspertizu, odnosno tim stručnjaka koji će ocijeniti provođenje ovakve metodologije i njenog utjecaja na usklađivanje mirovina. I Sindikat umirovljenika Hrvatske ovakav rasplet naziva skandaloznim te poručuje kako priča još uvijek nije gotova.
Ove će godine za isplatu svih mirovina biti potrebno 41,7 milijardi kuna što je gotovo 30 posto proračuna. S tim u vidu, ministru financija i Vladi zasigurno nije svejedno rastu li one 3 ili 1,4 posto. Na godišnjoj razini – na umirovljenicima će se zbog slabijeg usklađivanja uštedjeti 650 milijuna kuna.
Državni zavod za statistiku ranije je priznao da revizija plaća za retrogradna vremenska razdoblja nisu moguća zbog vezanosti za brojna socijalno-materijalna prava. U prijevodu, to znači da umirovljenici zbog drugačije metodologije neće moći dobiti ništa, iako bi čak s ovakvim brojkama prvo usklađivanje u godini trebalo biti veće.
Podsjetimo, u prvom dijelu godine stopa usklađivanja iznosila je 0,7 posto, a da je nova metodologija izračuna plaća vrijedila tada, usklađivanje bi iznosilo oko 2 posto.
Šemper je zbog toga rekao da bi se umirovljenicima na temelju tog ranijeg usklađivanja trebala isplatiti razlika, no za sada izgleda da umirovljenici u 2020. godini neće imati veće usklađivanje od ukupno 2,11 posto koliko iznose oba “službena” usklađivanja.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1133 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 114 d 18.11.2025