Umirovljenika koji rade 7 posto više, ali nisu u prijevremenoj mirovini

Početkom mjeseca odjeknula je vijest kako su umirovljenici pohrlili nazad na tržište rada, jer im je to omogućeno mirovinskom reformom. No, za sada još uvijek nije riječ o tomu, s obzirom da broj prijevremenih umirovljenika koji rade na pola radnog vremena još uvijek nije poznat. Evo o čemu se radi…

Prema posljednjim objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prošla je godina zaključena sa 5.138 umirovljenika koji rade na pola radnog vremena uz zadržavanje isplate punog iznosa mirovine. Stanje je to do 31. prosinca, do kada su ovo pravo imali jedino starosni umirovljenici. No, s krajem siječnja, ono se znatno promijenilo te se u prošlom mjesecu broj zaposlenih umirovljenika popeo na 5.514 njih, što je skok od čak 376 novozaposlenih u samo mjesec dana. Nove podatke ustupio nam je HZMO.

Popularizacija rada, ali i nedostatak radnika

Iako bi se na prvu moglo pomisliti kako je ovaj porast posljedica proširenja zakonskih mogućnosti prava na rad i na prijevremene umirovljenike, to nije točno. Naime, oni dosadašnjom statistikom još uvijek nisu obuhvaćeni, a ti bi podaci trebali biti poznati krajem veljače, kada bismo mogli izvući i nešto jasnije zaključke o efikasnosti ovih promjena na tržištu rada.

Ipak, valja kazati kako je i ovakav skok iznimno velik, jer u samo mjesec dana zapravo predstavlja povećanje od čak sedam posto ukupne brojke. No, što je to starosne umirovljenike natjeralo na pojačani rad baš u siječnju, iako su istu opciju imali ne samo mjesec dana ranije, nego čitav niz godina?

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Odgovor prije svega treba tražiti u samoj popularizaciji mogućnosti rada na pola radnog vremena za koju mnogi nisu ni znali, ili o njoj uopće nisu ni razmišljali. Međutim, to se promijenilo mirovinskom reformom, kada se u javnosti o ovoj temi puno govorilo. S druge strane, dogodio se i pojačani nedostatak radne snage pa su se i poslodavci u posljednje vrijeme više otvorili za ovakvu opciju. Potvrdili su to i sami natječaji za radna mjesta namijenjena umirovljenicima, a koji su se pojavili početkom godine. Pritom, brojne tvrtke nisu stvarale razliku između prijevremenih umirovljenika i onih u starosnoj mirovini.

Trostruko veći mjesečni rast novozaposlenih

Valja podsjetiti i da se broj umirovljenika koji rade posljednje dvije do tri godine neprestano povećava, a za očekivati je da će takvi trendovi biti sve jači. Tako je 2016. godine Hrvatska imala više nego dvostruko manje umirovljenika u radnom odnosu, njih oko 2.400. Dvije godine kasnije brojka se popela na više od 4.000, da bi krajem te iste godine, dakle lani, prešla čak 5.000 zaposlenih. Prosječni mjesečni rast tada je iznosio 118 novozaposlenih, da bi on sada u siječnju od toga bio čak trostruko veći.

Uz njih, na tržište rada po prvi put su se uključili i prijevremeno umirovljeni građani, no te brojke za sada još uvijek nisu poznate. Većina zaposlenih u siječnju radila je na području grada Zagreba, Primorsko-goranske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije.

Od sadašnjih 5.514 zaposlenih umirovljenika, muškaraca je 3.471, dakle gotovo 1.500 više nego žena, čiji broj prema ugovorima na pola radnog vremena u mirovini također raste. Većina ukupno zaposlenih svoju je novu sreću, ili nastavak stare, potražila u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, zatim u trgovini, a odmah potom u zdravstvenoj zaštiti. Među traženijim poslovima slijede oni u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ali i prijevozništvu i školstvu.