Nitko u Hrvatskoj ne zna kolika je medijalna mirovina! Iz Mirovinskog dali sramotno objašnjenje

U Hrvatskoj ne možete saznati koliko iznosi medijalna mirovina. Znamo da je medijalna plaća za oko tisuću kuna niža od prosječne plaće, a možda je tako i u slučaju mirovina. Međutim, HZMO se proglasio nenadležnim za medijane, a Državni zavod za statistiku (za kojeg HZMO tvrdi da je nadležan za medijane) se proglasio nenadležnim za podatke iz mirovinskog osiguranja.

U Hrvatskoj se najčešće komuniciraju prosječne mirovine za ogromne skupine ljudi, ali baš nikada se ne komunicira medijalna mirovina. Medijan se pak uredno objavljuje za plaće i ruši lijepu statistiku o prosječnoj plaći u državi. Tako najnoviji podaci kažu da je prosječna plaća u državi 6.774 kune, dok je medijalna plaća 5.751 kunu.

Točno pola zaposlenih Hrvata prima više od 5.751 kunu, a točno pola ima manje od toga.

Medijan nije kompliciran izračun, doslovno treba poredati skup brojeva od najmanjeg prema najvećem (ili obrnuto) i prerezati taj skup brojeva točno na pola. Brojevi bi u ovom slučaju trebali biti iznosi svih mirovina u Hrvatskoj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Evo kako se, recimo, može manipulirati s prosjekom, ali ne i s medijanom.

Zamislimo pet umirovljenika, njihove mirovine su sljedeće:

• 2.000 kuna
• 2.500 kuna
• 3.000 kuna
• 9.000 kuna
• 10.000 kuna

Kada bi za te umirovljenike izračunali prosječnu mirovinu, ona bi iznosila 5.300 kuna, iako nitko od njih zapravo nema takvu mirovinu.

S druge strane, medijan bi u ovom skupu iznosio 3.000 kuna – točno pola prima manje od toga (ove dvije niže mirovine) i točno pola prima više od toga (ove dvije veće mirovine).

HZMO se proglasio “nenadležnim za medijane”, a DZS nenadležnim za podatke iz mirovinskog osiguranja

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje svakoga mjeseca objavljuje publikaciju “Statističke informacije” – ona ima bezbroj tablica i grafova, ali nema podatka o medijalnoj mirovini.

Početkom rujna smo ih pitali za taj podatak, a oni su nas uputili na Državni zavod za statistiku:

“Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne vodi podatke o medijalnim mirovinama. Institucija koja je nadležna za medijane je Državni zavod za statistiku”, pojašnjava HZMO.

Zatim smo pitali i Državni zavod za statistiku, no opet bez previše sreće:

“Državni zavod za statistiku ne obrađuje podatke iz sustava mirovinskog osiguranja jer je za te podatke i njihovu obradu nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje”, odgovaraju iz DZS-a.

Da, HZMO se proglasio nenadležnim za medijane, a DZS nenadležnim za podatke iz mirovinskog osiguranja.

Iz Zavoda za statistiku su nam rekli da bi im za izračun medijalne mirovine bila potrebna cijela baza individualnih podataka HZMO-a, a još su dodali da medijan nije osnovni statistički pokazatelj kao što je prosjek. Kažu i da institucije poput HZMO-a objavljuju isključivo prosječne vrijednosti, dok se medijanima uglavnom bave razni zavodi za statistiku.

Kako su ipak sugerirali da HZMO već ima potrebnu bazu podataka, ponovno smo zamolili HZMO da nam odgovori koliko iznose medijani po vrstama mirovina, od starosne, prijevremene, obiteljske i tako dalje.

Bizaran odgovor HZMO-a: Poslali nam definiciju medijana iz udžbenika

HZMO nam je nakon desetak dana dostavio potpuno razočaravajuć i neprihvatljiv odgovor. U njemu je štreberska definicija medijana iz matematičkog udžbenika, a dodaju da je “Državni zavod za statistiku jedino službeno tijelo RH koje se bavi tom problematikom”.

Nadalje, pojasnili su nam kako se medijan često dovodi u vezu s pokazateljem rizika od siromaštva i govore da DZS izračunava stopu rizika od siromaštva prema metodologiji na razini svih članica EU-a, iako ih ništa od toga nismo pitali.

Zadnji dio njihovog odgovora je posebno fascinantan:

“Anketa o dohotku stanovništva istraživanje je na kojem se temelji izračun pokazatelja siromaštva i socijalne isključenosti za Republiku Hrvatsku. Ako se iz raspoloživog dohotka kućanstva izdvoji samo mirovina i medijanom se pokuša odrediti koliko siromašnih korisnika ima, tada medijan mirovine nije kvalitetan, reprezentativan i usporediv podatak.

Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne raspolaže svim potrebnim podatcima s kojima bi mogao izračunati prag siromaštva korisnika mirovina, primjerice koliko je osoba u kućanstvu pojedinog korisnika mirovine te koliki je ukupan dohodak tog kućanstva”, stoji u odgovoru HZMO-a.

Naravno, nismo ih pitali da izračunaju prag siromaštva korisnika mirovina, nego samo podatak medijalnih mirovina prema vrstama mirovina.

Prof. Damir Bakić: “Medijan je barem jednako važan kao prosjek”

Koliko bi uopće podatak o medijalnoj mirovini bio relevantan? U medijskom prostoru se uopće ne spominje, jedini zabilježeni trag datira iz 2017. s portala radnicki.org u kojem pružaju podršku umirovljeničkom prosvjedu te navode kako je medijalna mirovina “znatno niža od prosječne”, iako ne spominju konkretne brojke.

Pitali smo zagrebačkog profesora matematike s PMF-a i saborskog zastupnika Damira Bakića bi li medijalna mirovina predstavljala značajan podatak.

“To je izvrsna tema. Meni je na stranicama HZMO-a najzanimljiviji onaj statistički bilten. Među onim bezbrojnim tablicama imate jednu gdje su umirovljenici razvrstani u razrede po iznosima mirovina. Nekakvu grubu aproksimaciju medijana možete napraviti iz tih tablica, ali se ne može potpuno točno vidjeti.

S druge strane, medijan je toliko standardan statistički podatak, značajno je važan barem kao prosjek. Apsolutno je neshvatljivo da institucije smatraju da nisu nadležne za taj podatak, to vam je neka civilizacijska sramota otprilike”, kazao je Bakić.

Pitali smo ga misli li da bi medijalna mirovina bila niža od prosječne:

“Ja bih rekao da je. Ali to je stvarno samo intuicija, nemam matematičke osnove da to kažem. Medijan bude niži od prosjeka kada bude puno više ljudi koji primaju mirovinu manju od prosjeka nego onih koji primaju više od prosjeka. U tom pogledu je taj podatak zaista važan, tim prije što bi pokazalo dodatnu dimenziju problema s mirovinama. I prosječna mirovina je nešto od čega se teško može živjeti, a ako shvatimo da većina naših umirovljenika nema ni toliko, onda znači da je problem još dublji”, kazao je Bakić.