Stručnjaci o isplati covid dodatka: "U smislu fiskalne odgovornosti suludo je ići s tim naprijed!"

Stručnjak za političku ekonomiju s Fakulteta političkih znanosti Kristijan Kotarski i stručnjak za javne financije Predrag Bejaković komentirali su ideju isplate covid dodatka.

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti i stručnjak za javne financije Predrag Bejaković komentirali su za Net.hr isplatu covid dodatka umirovljenicima.

Kotarski: Kupuju se glasovi

Ministar Josip Aladrović odbacio je ideju da se covid dodatak isplaćuje samo zbog toga jer su izbori za par mjeseci, no Kotarski ne misli da se radi o s(p)retnoj slučajnosti.

“Bliže se lokalni izbori, ima se, može se i ide se s kupovinom glasova. Vidjeli su da je ‘nacionalna mirovina’ nešto manje tražena nego što je očekivano, a taj covid dodatak će biti bitno veći od navodnih ušteda pri isplati ‘nacionalne mirovine’, tako da će to obećanje sigurno koštati do milijardu kuna.

U godini kad imamo, još uvijek, očekivani deficit proračuna od tri posto BDP-a i kada imamo situaciju da cijepljenje kasni, oporavak neće biti prema očekivanjima. Mislim da je apsolutno suludo, u smislu fiskalne odgovornosti, ići s tako nečim naprijed. Naravno, logika politike se ne poklapa s logikom ekonomije”, komentirao je Kotarski za Net.hr.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Bejaković: Da bi umirovljenici dobili novce, netko to mora platiti

Mirovine na godišnjoj razini koštaju oko 42 milijarde kuna. Ako njima pribrojimo i covid dodatak (koji bi po trenutačnom prijedlogu težak nešto više od milijardu kuna), postavlja se pitanje odakle novac usred krize.

“Umirovljeničke udruge s pravom štite interese umirovljenika, ali tko štiti interese zaposlenih? Tko štiti interese onih osoba koje plaćaju taj teret. Nema besplatnog ručka, a da bi umirovljenici dobili od 50 do 150 eura, netko to mora platiti”, poručio je Bejaković za Net.hr.

Bejaković je dodao kako moramo misliti o održivosti mirovinskog sustava i održivosti javnih financija.

“Ako se danas jako zadužimo to neće biti dobro za naš kreditni rejting, niti za mogućnost zaduživanja u inozemstvu. Mi smo smanjili javni dug, ali daleko od toga da je on mali”, smatra Bejaković.

“Ljudima treba pomoći, ali ta pomoć ne smije biti nepravedna”

Bejaković je kazao da su bogatije zemlje isplatile covid dodatke jer to mogu i jer njihovi mirovinski sustavi nemaju naše “specifičnosti”. To su niska stopa radne aktivnosti, visok broj nezaposlenih, raniji odlazak u mirovinu i dugo korištenje mirovinskih prava. Upozorio je da sustav pomoći ne smije biti nepravedan – tako će umirovljenik s mirovinom od 5.000 kuna dobiti nekakav covid dodatak, a nezaposleni ili radno neaktivan mlađi čovjek neće dobiti nikakav oblik pomoći.

“Ljudima treba pomoći, ali moramo biti svjesni da ta pomoć nije besplatna i da je nepravedna. Uzmimo da netko ima mirovinu od 4.999 kuna i dobit će 100 eura, a netko ima 5.001 kunu i dobit će 50 eura. Je li to pravedno? Uz to, imamo masu ljudi koji su radili u inozemstvu i imaju stranu mirovinu. U Hrvatskoj imaju nešto sitno, ali ako su radili vani, onda imaju bogate mirovine. Netko će reći da takvi ljudi neće tražiti 150 eura, ali znate da hoće na osnovu svoje male hrvatske mirovine”, upozorava na moguće zlouporabe Bejaković.

Bejaković smatra kako je covid dodatak s pozicije pojedinca dobar, ali s pozicije stanovništva ipak preveliko opterećenje budućih generacija.

S druge strane, predsjednica Sindikata umirovljenika ističe kako je njihov zahtjev minimum onoga što država mora isplatiti umirovljenicima, a ako to nisu u stanju ispuniti, poručila je vladajućima da mogu očekivati pobunu pred izbore.