Izmjene Zakona o radu: Podatak o plaći obavezan prije ili tijekom razgovora za posao

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predstavilo je danas izmjene Zakona o radu (ZOR) koji se usklađuje s EU Direktivom o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja te Direktivom o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platforme, kao i presudama Suda Europske unije vezano uz plaćeni godišnji odmor. Nacrt prijedloga izmjena dostupan je u sklopu e-savjetovanja.

- Vjerujemo da će ove izmjene i dopune Zakona o radu doprinijeti novoj kvaliteti radnih odnosa i radnih prava za naše zaposlenike, rekao je ministar rada Alen Ružić, naglasivši da su učinili sve kako bi izmjene minimalno opteretile poslodavce, posebno kad je riječ o prikupljanju podataka o plaćama u sklopu novog informacijskog sustava.

Obveza vrednovanja radnih mjesta 

Ravnateljica Uprave za rad i zaštitu na radu, Anita Zirdum navela je da će svaki kandidat za posao prije razgovora ili na samom razgovoru morati dobiti podatak o početnoj plaći ili rasponu plaće za to radno mjesto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Neće se moći dogoditi da dođete na razgovor, obavite razgovor, dođete do potpisivanja ugovora o radu i onda vam netko kaže kolika vam je plaća, a možda ste odbili neki drugi posao i sad ispada da ćete imati manju plaću, istaknula je Zirdum.

Svi poslodavci imat će obvezu vrednovanja radnih mjesta i klasificiranja prema jednakoj vrijednosti rada u skladu s kriterijima, poput vještina, odgovornosti, napora i radnih uvjeta, neovisno o spolu.

- Imate kategoriju radnog mjesta po opisu koja mora biti jednaka i morate imati jasne kriterije kada će osoba koja na tom mjestu radi dobiti veću plaću. Vi možete staviti bonuse, nagraditi nečije vještine, duljinu staža, ali sve ono što ide u plaću mora biti objektivno, mora biti rodno neutralno, rekla je Zirdum. 

Radnici će imati pravo znati plaću kolega

Radnici će imati pravo dobiti informacije o plaćama i prosječnim plaćama u svojoj kategoriji. Nije poanta u tome da će radnici znati plaću svojeg kolege, pojasnila je ravnateljica Uprave za rad, ali će znati kolika je prosječna plaća na radnim mjestima koja su u njihovoj kategoriji za oba spola. Navela je da je to bitno kako bi radnici znali procijeniti je li došlo do neke povrede i imaju li osnovicu za pokretanje sudskog postupka gdje bi dokazivali da nisu plaćeni jednako za jednaki rad.

Poslodavac je dužan radniku dostaviti podatke o plaćama ako ih zatraži, a ako ih ne dostavi može biti prekršajno kažnjen, istaknula je Zirdum te dodala da je za prilagodbu poslodavaca predviđeno najmanje šest mjeseci od stupanja zakona na snagu.

Razlika u plaćama između žena i muškaraca u Hrvatskoj puno je manja nego u zemljama zapadne Europe, istaknula je Zirdum. Razlika je 2024. prosječno u EU iznosila 11,1 posto, a u Hrvatskoj 6,6 posto, dok Direktiva smatra donekle prihvatljivim da ta razlika ide do pet posto. Intencija Direktive nije povećanje plaća, pojasnila je, nego uspostava jednakosti. Vrednovanje bi, dodala je, poslodavcima ipak moglo pokazati da su neka radna mjesta podcijenjena što bi moglo dovesti do korekcija.

Nacionalni sustav transparentnosti plaća

Svi poslodavci s više od 100 zaposlenih bit će dužni izvještavati o plaćama radi izračuna razlike u plaći muškaraca i žena. Poslodavci do 150 zaposlenih izvještavaju svake tri godine, a poslodavci koji imaju više od 250 zaposlenih izvještavat će svake godine.

Uvodi se i Nacionalni sustav transparentnosti plaća (NSTP) koji će poslodavcima omogućiti da svoje sustave obračuna plaća povežu s jednim informacijskim sustavom kako bi se ta izvješća generirala automatski. Sam sustav će uspostaviti Fina, a procijenjena vrijednost sustava je oko 750.000 eura. Država time na sebe preuzima dio troškova poslodavaca te im olakšava dostavu podataka. Bit će i jednostavno napraviti obrazloženja ako se pokaže da razlika u plaćama postoji.

Ministarstvo rada je također u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) izradio metodologiju za procjenu plaća koja je već dostupna online, a koja će poslodavcima omogućiti procjenu i usporedbu vrijednosti različitih radnih mjesta kako bi mogli uspostaviti platne strukture na temelju kojih će radnici biti razvrstani prema kategorijama.

Uvodi se i iznimka u korištenju 'starog' godišnjeg odmora. Ostaje pravilo da se 'stari' godišnji koristi do 30. lipnja iduće godine. Ako radnik zbog, primjerice, bolovanja ili korištenja roditeljskih prava, nije mogao iskoristiti godišnji odmor, predviđa se mogućnost korištenja do 31. prosinca. Ako radnik ni tada ne bude mogao iskoristiti preostale dane zbog ponovne spriječenosti, imao bi još tri mjeseca za njihovo korištenje. Rok bi tako bio 15 mjeseci od kraja godine za koju je ostvareno pravo na godišnji odmor, a riječ je o usklađivanju s presudama Europskog suda.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.