Što društvo misli o starijim osobama? Pozitivna slika narušena je covidom, ali se o problemima sve više govori

Percepciju starijih osoba u društvu pokvarila je epidemija covida-19, upozorila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. Tako je sav napredak postignut u suzbijanju diskriminacije zaustavljen. No, pohvalno je to što se o starijim osobama i njihovim problemima počelo više govoriti.

Mnoštvo je problema s kojima se susreću starije osobe, od siromaštva uzrokovanog niskim mirovinama, birokratizirane zdravstvene skrbi, manjka mjesta u domovima, nasilja, zloporabe ugovora o uzdržavanju…  Nije zgorega spomenuti kako ljudi treće životne dobi čine 22,65 posto ukupne hrvatske populacije. Umirovljenika, pak, ima 1,2 milijuna što je gotovo trećina svih stanovnika Lijepe naše.

No, kako društvo u cjelini gleda na starije osobe? Dio odgovora na ta pitanja nude redovita istraživanja koje provodi Ured pučke pravobraniteljice. A ona nam je u podcastu Mirovina.hr pojasnila jesu li stariji manje diskriminirani nego prije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Ne bih nužno htjela reći da je manje diskriminacije. Ono što vidimo u istraživanjima koja provodimo periodički po istoj metodologiji, nešto je manje predrasuda prema starijima u odnosu na ista ranija istraživanja. Istraživanje smo provodili 2009., 2012., 2016. i onda ponovo prošle godine. Ima li diskriminacije prema starijima temeljem dobi? Da, ima, poručila je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Percepciju pokvario covid

Što se tiče percepcije starijih osoba u društvu, sve je pokvarila epidemija covida-19. Stariji su bili najugroženiji te je prema njima išlo i najviše savjeta za čuvanje vlastitog zdravlja. No, u epidemiološkim je mjerama zapravo bilo i mnogo diskriminacije.

– Vidjeli smo opet jednu provalu negativnih stavova prema starijima. Ako se sjećate tamo negdje na početku, kad se govorilo starijima da ne hodaju po ulici, da ne idu po dućanima, da ne hodaju okolo, jer će na taj način najbolje zaštititi same sebe. Ali, ne znam tko im je onda trebao kupovati hranu u dućanu. Dakle, ageizma ima, uvjerena je pravobraniteljica.

Više se govori o starijima

Ipak, u svom tom društvenom sivilu, jasno je da se u Hrvatskoj proteklih godina počelo više govoriti o pravima starijih osoba te problematici ageizma, stereotipa i predrasuda prema starijima. Nije to samo pojava specifično vezana za našu zemlju, jer je zbog drastičnog starenja o kojem smo pisali ovdje, taj pozitivan trend zavladao Europom i ostatkom svijeta.

– Jednom kad shvatimo da starimo kao stanovništvo, suludo je ne posvećivati više pažnje pravima starijih osoba. Neki ljudi razmišljaju o tome kao nečem što se njih ne tiče, jer, eto, oni trenutno nisu stari. Ali, kad shvate da će i oni, ako imaju sreće, jednog dana biti stari ili da razmišljaju o svojim starijima koje imaju i vole ih ili ih više nemaju, mislim da bi im pomoglo o tome da shvate da su prava starijih osoba nešto čime smo se ozbiljnije trebali baviti još ranije, a sasvim sigurno već sada, poručila je Tena Šimonović Einwalter.

Što nam je još rekla o starijim osobama, njihovim problemima i rješenjima teške situacije možete pročitati ovdje ili pogledati u videu ispod teksta.