Zdravlje Koja je pravilna prehrana za starije osobe: Evo što kažu iz Zavoda za javno zdravstvo

Koja je pravilna prehrana za starije osobe: Evo što kažu iz Zavoda za javno zdravstvo

Prehrana starijih osoba mora biti što raznovrsnija, uz obvezan doručak. Postoji osam prehrambenih preporuka koje su izdvojili stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar. Osobe starije dobi imaju specifične prehrambene navike, a jedna od najzdravijih prehrana je ona mediteranska. Inače, stariji Hrvati najviše jedu kruh, peciva, mlijeko i mliječne proizvode.

Hrana | Foto: Pixabay

U Hrvatskoj živi velik broj starijih osoba i svaka od njih zaslužuje poboljšanje životnog standarda i zdravstvene zaštite, odnosno kvalitetan život, navodi ‘Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar’. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ ‘Dr. Andrija Štampar’ pripremila je priručnik ‘Prehrambeno – gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima’. Primjena jelovnika iz ovog priručnika omogućit će povećanje razine zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi koje koriste institucijsku i izvan institucijsku skrb. Iz zavoda su izdvojili osam prehrambenih preporuka za starije osobe.

Osam prehrambenih preporuka za osobe starije dobi

Prehrana starijih osoba trebala bi biti usklađena s općim preporukama zdrave prehrane, njihovim energijskim potrebama i tjelesnom aktivnošću. Preporučuje se konzumiranje što raznovrsnije hrane uz obvezan doručak, piše na stranicama zavoda.

Pod broj jedan, svaki doručak bi trebao uključivati mliječne proizvode, voće i žitarice. Drugo, Što se tiče ručka, može se unositi što više povrća i ribe uz maslinovo ulje i jedan decilitar crnog vina. Kao treće, za večeru treba unositi manje energije, najkasnije tri sata prije odlaska na spavanja. Po mogućnosti u isto vrijeme. Četvrto, preporučuje se piti osam čaša od dva decilitra vode ili negazirane i nezaslađene tekućine na dan. To se umanjuje unosom tekuće hrane. Također, savjetuje se jesti sezonsko voće i povrće, sjemenke, klice i integralne žitarice u većoj količini.

Peto se odnosi na bijelo meso peradi bez kožice koje može biti zamjena za crveno meso. Kao šesta preporuka, potreban je primjeren unos mlijeka, sira, jogurta i kefira s umjerenim postotkom masti te orašastih plodova i tofua.

Nadalje, sedma preporuka savjetuje da se ograniče prazne kalorije u hrani, kao što su bijelo brašno, sol, šećer, riža i mast. Zamjensku masnoću treba nadoknaditi suncokretovim, bundevnim, maslinovim i repičinim uljem. I kao osma preporuka, treba povećati unos brokule, cvjetače, prokulice, cikle, crvenog i bijelog luka, sojinih proizvoda te bučinih koštica s ciljem sprječavanja bolesnoga starenja.

Prehrambene navike umirovljenika

Pisali smo ranije da osobe starije dobi imaju specifične prehrambene navike, a najviše konzumiraju kruh i peciva, mlijeko i mliječne proizvode, dok od priloga preferiraju krumpir. Rezultati su ovo nacionalnih istraživanja prehrambenih navika u Hrvatskoj ‘Što je na tanjuru?’, koju je radila Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

– U usporedbi s ostalim dobnim skupinama, namirnice koje umirovljenici konzumiraju najviše jesu med, pekmez, marmelade i džemove, sušena slanina te masti životinjskog podrijetla. Također, zabilježena je najveća konzumacija suhih leguminoza i sušenog voća upravo među ovom populacijom, rekli su iz HAPIH-a.

Generalno sve dobne skupine u Hrvatskoj češće konzumiraju pahuljice za doručak, s posebnim naglaskom za zobene pahuljice. Također, u porastu je i upotreba maslinovog ulja i maslaca u odnosu na suncokretovo ulje i margarin. Više o tome pročitajte ovdje.

Mediteranska prehrana najzdravija na svijetu

Kad govorimo o mediteranskoj prehrani, onda govorimo o obilnom obroku koji se jede za ručak, ograničavanju kalorija tijekom pet dana u mjesecu te jedenju u vremenski ograničenom dnevnom rasponu od osam sati. Amerikanci mediteransku prehranu već sedam godina zaredom stavljaju na prvo mjesto u svijetu kada je riječ o zdravlju. Mediteranska prehrana je ona koja obiluje sezonskim voćem i povrćem, mahunarkama, nemasnim proteinima, mliječnim proizvodima, ali i neizostavnom ribom i maslinovim uljem.

Mediteranska prehrana smanjuje rizik od smrti za 25 posto kod starijih osoba. U velikoj mjeri mediteransku prehranu konzumira i umirovljeni liječnik Michael Rozien koji ima svoj četiri pravila prehrane za mlađi i zdraviji život. O takvoj vrsti prehrane i što on to preporuča, pisali smo ovdje.