Osam od deset smrti uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima se može spriječiti, evo što kažu stručnjaci

Danas je sve prisutniji zdravstveni problem dislipidemija, jedan od glavnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Hrvatska udruga oboljelih od dislipidemija je u tom slučaju ključna za podizanje svijesti o opasnostima kardiovaskularnih bolesti i osiguravanje bolje kvalitete života oboljelih. Inače, podršku joj pružaju i vodeći domaći stručnjaci te europska udruženja pacijenata.

Dislipidemije su jedan od glavnih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti i vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Riječ je o poremećaju koncentracije lipida koji često ostaje neprepoznat do koronarnog događaja, poput srčanog ili moždanog udara. Nažalost, svaka druga osoba u Hrvatskoj prošle je godine umrla od posljedica dislipidemija, nereguliranog povišenog tlaka i povišenog šećera, istaknuto je na osnivačkom sastanku Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija.

Zbog nedostatka simptoma većina niti ne zna da je u riziku, tako da pravovremena dijagnoza i adekvatno liječenje mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija. Statistički podaci ukazuju na to da je incidencija dislipidemija u Hrvatskoj u neprestanom porastu, što dovodi do povećane smrtnosti, posebno zbog komplikacija poput srčanog i moždanog udara.

Gotovo milijardu i pol oboljelih od dislipidemija

Jačanje svijesti o važnosti ranog prepoznavanja dislipidemija, kao i zdravstvene pismenosti općenito, glavni su razlozi za osnivanje Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

– Kao predsjednica udruge, ali i pacijent koji boluje od porodične hiperkolesterolemije, znam da uz kontinuiranu terapiju treba paziti na prehranu i uvesti neki oblik rekreacije, što ljudima nije uvijek najlakše. Upravo zato je tu udruga da pruži podršku svim svojim članovima, oboljelima od dislipidemija i njihovim obiteljima kako bi ih dodatno educirali, savjetovali i pomogli im u borbi protiv bolesti koliko god je to moguće, pojašnjava Iva Prgomet, predsjednica Hrvatske udruge oboljelih od dislipidemija.

Procjenjuje se kako je na svijetu oko 1,4 milijarde oboljelih od dislipidemija, tvrdi predsjednica FH Europe Magdalena Daccord koja je naglasila važnost postojanja platforme za osobe s dislipidemijama, pogotovo onima genetskog uzroka. Nadalje, upozorila je i na gotovo beznačajno povećanje stope prepoznavanja dislipidemija posljednjih godina.

Hrvatska jedna od prvih u svijetu

Na primjeru porodične hiperkolesterolemije može se istaknuti kako se svake minute na svijetu rodi beba s nasljednom, porodičnom hiperkolesterolemijom, no prema riječima Daccord, tek će svaka deseta osoba biti pravovremeno dijagnosticirana. U nastavku je pohvalila Hrvatsku koja je, jedna od prvih na svijetu, uvela probir na porodičnu hiperkolesterolemiju.

Najčešći oblik dislipidemije je porodična hiperkolesterolemija, nasljedna bolest koju karakterizira povišena razina lipoproteina male gustoće, tzv. LDL ili ‘lošeg’ kolesterola već od rođenja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od porodične hiperkolesterolemije boluje 15.000 osoba, no samo je pet posto svjesno dijagnoze. Iako bolest nije rijetka, svjesnost je i dalje veoma niska, a bolesnici koji se ne liječe, vrlo rano dobivaju srčano-žilne komplikacije.

– Zbog dugotrajne neprimjetne izloženosti povišenim vrijednostima ‘lošega’ LDL-kolesterola, te osobe imaju i do 20 puta veći rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti od ostatka populacije. Čak svaki četvrti bolesnik, kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena, umire od nekog koronarnog događaja poput srčanog ili moždanog udara prije 50. godine života, pojasnio je pročelnik Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb i dopredsjednik Hrvatskog društva za  aterosklerozu Hrvatskog liječničkog zbora, prof. dr. sc. Ivan Pećin.

Promjena načina života

Akademik Željko Reiner objasnio je važnost čestice lipoproteina (Lp(a)), koji je, kad govorimo o kolesterolu, slabije poznat izvan stručne javnosti.

– Riječ je o česticama koje su gotovo istovjetne LDL česticama (lošem kolesterolu), ali sadrže i dodatnu bjelančevinu koja sudjeluje u nastanku ugrušaka. U slučaju Lp(a), prehrana i promjena načina života nemaju učinak na njegovu razinu u krvi; više od 90 posto genetski je određeno. O ovoj problematici trebamo jačati svijest među građanima, ali i liječnicima, istaknuo je akademik Reiner

Dodao je kako je dio Nacionalnog preventivnog programa, na razini primarne prevencije, postupno odrediti Lp(a) svim stanovnicima u sljedećih tri do pet godina.

Deset posto prvašića ima povišen kolesterol

Ove je godine napravljen i dodatan iskorak u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, provedbom pilot projekta probira na povišene vrijednosti ukupnog kolesterola prilikom obaveznog pregleda djece pri upisu u prvi razred, a koji je pokazao da čak 10 posto prvašića ima povišen kolesterol.

Osim za djecu, ovakva vrsta preventivnog pregleda je važna i za druge članove obitelji, jer ako se kod predškolca utvrdi porodična hiperkolesterolemija, liječnik će na pretrage uputiti i članove njegove obitelji.

Za više informacija o samoj udruzi, ali i o učlanjenju, slobodno se javite na [email protected].