Svjetski tjedan srčanog ritma: 'Srce koje kuca sporije, kuca duže'

Prvi tjedan u lipnju je ujedno i Svjetski tjedan srčanog ritma čime se naglašava važnost brige za zdravlje srca i redovito praćenje njegovog stanja. Pratiti se može pametnim satovima ili jednostavnim pipanjem bila na palčanoj i vratnoj arteriji. Dobro je poznato kako su kardiovaskularne bolesti jedan od vodećih zdravstvenih izazova u cijelom svijetu, a ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere broj osoba umrlih od njih bi se u budućnosti samo mogao dodatno povećati. Ipak, subspecijalist kardiolog Damir Fabijanić otkriva kako srce koje kuca sporije duže živi.

U Hrvatskoj čak 23 posto ljudi mlađih od 65 godina umire od srčanih bolesti, a kako kažu stručnjaci ovo bi se moglo spriječiti. Potrebno je samo pratiti stanje srca i reagirati na vrijeme. Kardiolog je otkrio i koji su simptomi koji upućuju da nešto nije u redu sa srčanim ritmom.

Potrebno je napraviti promjene

Obilježavanjem Svjetskog tjedna srčanog ritma naglašava se važnost brige za zdravlje srca i redovito praćenje njegovog stanja. Hrvatska ima veće stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti od prosjeka EU zemalja. Unatoč naporima koji su uloženi tijekom posljednjih nekoliko desetljeća kako bi se podigla razina svijesti o rizicima kardiovaskularnih bolesti, brojke i dalje pokazuju zabrinjavajuće trendove u Hrvatskoj. Tako 23 posto ljudi mlađih od 65 godina umire od ovih bolesti, a to pokazuje da se nešto treba mijenjati.

– Frekvencija srca povezana je s tjelesnom sposobnošću (kondicijom), razdobljem dana (budnost, san), tjelesnom aktivnosti, nekim stanjima i bolestima srčanožilnog i drugih organskih sustava (debljina, pušenje, vrućica, anemija, hipertireoza, hipotireoza). No, ona korelira i s dobi i spolom osobe. U zdrave osobe u mirovanju je ritam srca pravilan, a frekvencija u prosjeku 60 – 100 otkucaja u minuti, tvrdi specijalist interne medicine i subspecijalist kardiolog prof. dr. sc. Damir Fabijanić.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Određeni slučajevi zahtijevaju žurno javljanje liječniku

U osoba starijih od 50 godina koje su izložene faktorima rizika za srčanožilne bolesti poput pušenja, dijabetesa, visokih razina masnoća u krvi i povećanog opsega struka u srčanim arterijama mogu nastati aterosklerotska suženja zbog kojih prilikom povećanja frekvencije srca može nastati prsna bol, poznata kao angina pektoris.

Smetnje se najčešće javljaju tijekom jačih tjelesnih aktivnosti kada se frekvencija srca poveća na više od 80 % od maksimalne predviđene za dob. Manifestiraju se snažnom boli ili žarenjem iza i oko prsne kosti, ponekad s osjećajem širenja u vrat, čeljust, ramena i ruke, a simptomi obično prestaju nakon prestanka aktivnosti.
Nasuprot tome, izrazito smanjenje broja otkucaja srca u mirovanju ili nemogućnost povećanja frekvencije tijekom tjelesnih aktivnosti mogu pratiti opća slabost, nedostatak daha, nestabilnost pri hodu ili vrtoglavica, a nastaju zbog bolesti provodnog sustava srca ili prekomjerne uporabe lijekova koji smanjuju frekvenciju, objasnio je Fabijanić te naglasio da opisani slučajevi zahtijevaju žurno javljanje liječniku.

Bitno je usporiti potrošnju otkucaja

Srčani ritam i frekvencija mogu se pratiti različitim, u svakodnevnom životu dostupnim uređajima, poput pametnih satova ili narukvica, a profesor Fabijanić ističe kako je točniji način mjerenja pipanje bila laganim pritiskom jagodica drugog i trećeg prsta ruke na palčanoj i vratnoj arteriji tijekom 60 sekundi. Zdrave navike poput smanjenja stresa, uravnotežene prehrane, prestanka pušenja, redovite tjelovježbe te primjena beta-blokatora – smanjuju frekvenciju srca, što u konačnici rezultira smanjenjem smrtnosti. Ipak, neki misle kako i Andol može pomoći u olakšavanju ili čak sprječavanju tegoba sa srcem, a treba li se stvarno ovaj lijek često konzumirati nam je otkrila liječnica Petra Baumgartner u ovom tekstu.

– Prema znanstvenim istraživanjima, ljudsko je srce programirano da tijekom životnog vijeka odradi oko 2,5 do 3 milijarde otkucaja. Stoga je za produljenje života bitno usporiti potrošnju otkucaja, jer srce koje kuca sporije, kuca duže, zaključio je Damir Fabijanić.