Otočani žive dulje: 'Naporno su radili, pješačili i hranili se mediteranski, ali...'

Otočani imaju dulje očekivano trajanje života, a razlog je što su tjelesno aktivniji, češće konzumiraju ribu i koriste maslinovo ulje. Bez obzira na to, epidemiološke studije pokazale su da imaju veći rizik od prekomjerne težine, arterijske hipertenzije i psihičkih bolesti. Udio starijih od 65 godina na hrvatskim otocima doseže 28,1 posto, dok je na pojedinim otocima i iznad trećine stanovništva, upozorio je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.

Prosječno životni vijek otočana duži je nego građana na kopnu. Stalno je naseljeno 53 otoka u Hrvatskoj, a na njima živi oko 127.800 stanovnika. Žive dulje jer su tjelesno aktivniji, češće konzumiraju ribu i koriste maslinovo ulje. Životni vijek otočana dulji je, ali imaju veći rizik od prekomjerne težine, arterijske hipertenzije i psihičkih bolesti zbog izoliranosti i krvnog srodstva, prema istraživanju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Inače, mnogi umirovljenici imaju prekomjernu težinu, a čak 70 posto starije je od 75 godina, o čemu smo pisali ovdje.

Starijih osoba više na otocima nego na kopnu

Osobe s povišenim krvnim tlakom manje se liječe nego na kontinentu, a kontrola bolesti je slabija. Broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji je nego na kopnu, prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslava Capaka o javnozdravstvenom pregledu stanovništva hrvatskih otoka, predstavljenom na kongresu o zdravstvu u ruralnim regijama ‘Puls periferije’, piše N1.

– Epidemiološke studije provedene posljednjih pedeset godina pokazale su da otočani u prosjeku imaju dulje očekivano trajanje života, što se prije svega pripisuje mediteranskoj prehrani i povoljnijim ekološkim uvjetima. Udio starijih od 65 godina doseže 28,1 posto. To je znatno više od 22,3 posto na kopnu, a na pojedinim otocima penje se i iznad trećine stanovništva. Time su hrvatski otoci ušli u skupinu izrazito starih sredina, što donosi dodatne izazove za zdravstveni sustav, istaknuo je Capak.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

‘Ljudi su naporno radili u maslinicima, pješačili…’

Jedan od negativnih aspekata života na otocima odnosi se na prometnu izoliranost. Svaka potreba za bolničkim pregledom ili hitnom intervencijom zahtijeva stoga vrijeme i logistiku koja može utjecati na ishode liječenja. Dio rješenja mogla bi ponuditi telemedicina i virtualne ordinacije, koje već omogućuju da obiteljski liječnik u suradnji sa specijalistom pregledava pacijenta i daje preporuke na daljinu, kako je istaknuo Capak.

– HZJZ provodi i javnozdravstvene akcije na otocima. Na Braču i Dugom otoku mjerio se krvni tlak i drugi parametri, a rezultati su pokazali da gotovo polovica sudionika ima povišene vrijednosti. To nam govori da dio populacije ne ide redovito liječniku, niti se odaziva preventivnim pregledima, ali su se spremni odazvati na brzu javnozdravstvenu akciju u svom mjestu. To moramo proširiti i na druge dijelove Hrvatske. Rekao bih da su naši otoci bili ‘plave zone’ prije pedeset ili sto godina. Ljudi su naporno radili u voćnjacima, maslinicima i vinogradima, pješačili su, hranili se mediteranski i živjeli u snažnoj socijalnoj koheziji, družeći se sa susjedima. Danas su, nažalost, otoci izgubili tu karakteristiku, poručio je Capak na kongresu o zdravstvu.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.