Odustajanje od tjelovježbe u trećoj dobi je opasno, evo zašto

Josip Mihaljević
26. studenoga 2019.
Zdravlje
A- A+

Za vrhunske sportaše se nakon dobre izvedbe kaže da su “ostavili srce na terenu”, a postoji i čitav niz drugih sportskih izraza koji spominju srce. To nije slučajnost, ljudi koji se aktivno bave tjelovježbom kroz godine doslovce imaju veće srce od prosječne osobe, a posebice je opasno prestati s vježbanjem kada ostare.

vjezba

Foto: Unsplash

Jeste li ikada čuli za sindrom sportskog srca? Intenzivan trening kod ljudi ne samo da pospješuje njihove prirodne funkcije, nego čak mijenja i anatomiju srca. Nakon dugogodišnjih treninga, sportaši na kraju imaju fizički veće srce od prosječnih ljudi. To im, u periodima kada miruju, rezultira manjom brzinom otkucaja srca od normalne.

Ne smijete prestati s tjelovježbom u trećoj dobi

penzo2

Hrvatska na dnu još jedne europske ljestvice, ali za ovo nisu krivi političari

Iako je gore opisani slučaj ekstreman i može se pripisati samo vrhunskim sportašima, problemi u prestanku tjelovježbe javljaju se i kod običnih ljudi, piše iol.co.za.

Znanstvenici su analizirali zdravlje od više od milijun starijih od 60 godina i došli do zaključka da oni koji u trećoj dobi srežu svoje uobičajene tjelesne aktivnosti povećavaju rizik od srčanih bolesti za čak 27 posto. S druge strane, oni koji se u trećoj dobi tek počinju baviti s tjelovježbom imaju 11 posto manje šanse od razvijanja kardiovaskularnih bolesti.

Stručnjaci su zaključili kako je čak i u trećoj dobi važno ostati aktivnim kako bi zaštitili srce. Starijima stoga preporučuju čak i umjerene aktivnosti poput hodanja ili vrtlarenja.

Stariji trebaju ili održati ili početi s tjelovježbom nakon 60. godine

Ako želite živjeti i do 15 godina dulje - hodajte. Ali, ne bilo kako!

Do podataka su došli analizom ispitanika iz Južne Koreje, koji su dva puta napravili temeljite pretrage srca. Prvi put u 2009./2010., a zatim u 2011./2012. godini. Kod obje provjere upitani su koliko često vježbaju na tjednoj bazi, a iz drugačijih navika u ta dva razdoblja došli do različitosti u navikama ispitanika u te tri godine.

Kada im je bilo poznato stanje srca svakog ispitanika, kao i koliko koji od njih vježba na tjednoj bazi, analizirali su njihove zdravstvene podatke između 2013. i 2016. godine.

Početkom mjeseca istraživanje je objavljeno u znanstvenom časopisu European Heart Journal, a rezultati pokazuju da oni koji su aktivni oko 60. godine, ne bi trebali stati s nekim oblikom tjelovježbe. U suprotnom, prijeti im čak 27 posto veći rizik od srčanih problema.

S druge strane imamo ljude koji nisu bili pretjerano fizički aktivni, ali su kroz prvi period istraživanja povećali svoju aktivnost, a kod njih je zabilježen 11 posto manja šansa od srčanih problema.

“Najvažnija poruka ovog istraživanja jest da stariji ljudi trebaju ili povećati ili održati razinu tjelovježbe kako bi spriječili srčane probleme.

Danas imamo oko 900 milijuna starijih od 60, a do 2050. godine će ih biti čak dvije milijarde. Svjesni smo da je starijima teže početi baviti se učestalim fizičkim aktivnostima, ali je stvarno potrebno da budu više aktivni zbog njihovog vlastitog zdravlja”, kazao je autor istraživanja Kyuwoong Kim sa Sveučilišta u Seoulu.