Masna jetra: Što je i kako se liječi?

Vladimira Paleček
4. veljače 2018.
Zdravlje
A- A+

Masna jetra većinom ne uzrokuje tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre te može dugo vremena biti neprimijećena. Posljedica je nakupljanja masti u jetri koja prelazi 5% ukupne težine jetrenog tkiva. Skloni smo joj svi kroz određena životna razdoblja, a pogotovo stariji ljudi koji koriste puno lijekova, dijabetičari te ljubitelji masnije hrane i dobre kapljice.

Za zdravlje jetre važno je u prehranu uvrstiti voće i povrće bogato kalijem / Foto: Pixabay

Masna jetra je čest problem koji se javlja zbog masne hrane, uzimanje lijekova ili nekih drugih stvari koje se unose u organizam. Postoji niz simptoma koji upućuju na ovaj problem, a dobra je vijest da se može tretirati.

Kemikalije koje unosimo utječu na jetru

Živimo u svijetu prilično drukčijem od svijeta u kojem smo nekad živjeli. Još prije stotinu godina, sve strane tvari sa kojima se čovjek susretao dolazile su iz biljnog svijeta. U naše, moderno doba, stvorili smo tisuće novih kemijskih spojeva koji inače ne postoje u prirodi. Mnogi kemijski spojevi su dio naše prehrane (konzervansi, arome, boje), dok druge unosimo lijekovima, koje mnogi od nas svakodnevno koriste. Kemija se koristi i u kozmetici, sredstvima za čišćenje, tiskanicama, tekstilnoj industriji itd.

Sve te kemikalije svakodnevno prolaze kroz našu jetru, koja se mora nositi sa ovim teretom. U većini slučajeva jetra uspijeva očistiti krv od ovih toksina. Međutim, postoje situacije kada je ona zaista preopterećena i potrebna joj je pomoć. To su: bolesti jetre, trovanje, pretjerano uzimanje lijekova, uzimanje kontraceptiva, prekomjerno korištenje kave i alkohola te nepravilna prehrana tijekom dužeg vremena. Masna jetra također je jedno od takvih stanja, piše plivazdravlje.hr.

Iako svojoj jetri možemo naštetiti učestalom konzumacijom velikih količina masne i pržene hrane, dobra je vijest da je jetra ujedno jedini unutrašnji organ koji se može regenerirati / Foto: Pixabay

Glavni uzroci masne jetre

Masnu jetru uzrokuju brojni urođeni i stečeni poremećaji metabolizma masti. Uzročnici nastajanja mogu biti:

  • lijekovi i toksini (alkohol, kortikosteroidi, kontracepcija)
  • prehrana (debljina, šećerna bolest, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, bolesti gušterače, upalne bolesti crijeva)
  • nasljedne bolesti (cistična fibroza, galaktozemija)
  • virusne bolesti (hepatitis C)
  • pothranjenost
  • prehrana manjkava proteinima
  • trudnoća

Masna jetra je dugo smatrana benignim neprogresivnim stanjem, to jest stanjem koje ne napreduje u bolest, međutim nova saznanja pokazuju da može biti vrlo ozbiljna i dovesti do ciroze jetre.

Masna jetra i mogući simptomi

Masna jetra većinom ne uzrokuje tegobe ili uzrokuje samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre te može dugo vremena biti neprimijećena. Ukoliko ipak postoje simptomi, to su:

  • bolovi ili osjetljivost ispod desnoga rebrenog luka
  • oticanje trbuha
  • žutica
  • povišena tjelesna temperatura.

Simptomi koji se rjeđe javljaju kod alkoholne masne jetre, a češće kod masne jetre uzrokovane trudnoćom su: povraćanje, mučnina, gubitak apetita, bol u trbuhu.

Naglo nastala masna jetra zbog debljine može dovesti do značajnije bolne osjetljivosti jetre zbog rastezanja njene kapsule.

Liječenje masne jetre ovisi o uzroku, no treba napomenuti kako ne postoji specifična farmakološka terapija ovog stanja / Foto: Pixabay

Dijagnosticira se krvnim pretragama i ultrazvukom

Masna jetra najčešće se dijagnosticira ultrazvukom trbuha i laboratorijski povišenim vrijednostima jetrenih testova. Često je umjereno povišen ALT (3-4 puta). AST je kod nealkoholne masne jetre uvijek niži od ALT-a. Ponekad je prisutno povišenje GGT i ALP. Ultrazvukom se pokaže uvećana, svijetla jetra. Ponekad su promjene žarišne što predstavlja dijagnostički problem u razgraničavanju prema malignoj bolesti.

U slučaju trajno povišenih transaminaza (AST, ALT) potrebno je učiniti biopsiju jetre. Tom se pretragom jedino može sigurno dijagnosticirati masna jetra, a podrazumijeva uzimanje malog komadića jetrenog tkiva vrlo tankom iglom kroz kožu koje se zatim analizira mikroskopski i time dokazuje povećana količina masti, a ponekad i osnovna bolest. Kod trudnica s masnom jetrom obično postoje i drugi poremećaji, eklampsija ili preeklampsija. Ova se stanja očituju povišenim krvnim tlakom, oteklinama i grčevitim napadima.

Kako se tretira masna jetra?

Liječenje ovisi o uzroku, no treba napomenuti kako ne postoji specifična farmakološka terapija ovog stanja. Ovo su smjernice koje će – u većini slučajeva – pomoći:

  • smanjite tjelesnu težinu
  • izbjegavajte nepotrebne lijekove
  • nemojte piti alkohol
  • izbacite masnu hranu i provodite dijetu
  • bavite se nekom tjelesnom aktivnošću
  • regulirajte šećer u krvi.

U alkoholnoj masnoj jetri postupni nestanak masti iz jetre nastupa nakon 5-8 tjedana odgovarajuće prehrane i apstiniranja od alkohola. Kod trudnica s masnom jetrom preporučuje se izazivanje poroda ako je trudnoća dovoljno visoka.

Sikavica / Foto: Pixabay

Masna jetra ne boli!

Razgradnja masti u jetri može se poremetiti zbog niza razloga, što dovodi do nakupljanja masti u jetrenim stanicama. Masna jetra obično nije bolno stanje te može dugo vremena biti neprimijećena. U teškim se slučajevima jetra poveća i do tri puta te tada može biti bolna i osjetljiva. Nealkoholna masna jetra je nakupljanje masti u jetri koje nije uzrokovano alkoholom, a sve češće se dijagnosticira kod pretilih žena ili dijabetičarki.

Namirnice koje naša jetra voli

Za zdravlje jetre važno je u prehranu uvrstiti voće i povrće bogato kalijem, poput banana, badema, rajčica, grožđica i šljiva te osigurati dnevno potrebnu količinu vode (1-2 litre dnevno). Tradicionalan pristup čišćenju jetre je redovito ispijanje sokova od povrća poput mrkve, cikle, radiča i maslačka. Prejedanje je jedan od najčešćih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću također tjera jetru na prekovremeni rad, a umorna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao rasterećena jetra.

Namirnice koje svakako trebate uvrstiti na jelovnik su:

  1. Artičoka – jer ima visok udio tvari silimarina i inulina koje imaju zaštitan učinak na jetru te stimulira funkciju jetre i smanjuje razinu masnoća i kolesterola u krvi.
  2. 2. Češnjak – jer sadrži sumporne spojeve koji pomažu u detoksikaciji štetnih metala, poput žive, a upravo je taj učinak zaslužan za indirektno povoljno djelovanje na jetru.
  3. Mahunarke – jer su bogate aminokiselinom argininom, koja pomaže u procesu detoksikacije amonijaka, toksičnog nusprodukta koji nastaje prilikom razgradnje proteina. Upravo je jetra mjesto na kojem se odvija proces detoksikacije amonijaka.
  4. Mrkva – jer su indijski su znanstvenici otkrili da pojačava djelovanje nekih enzima koji ubrzavaju detoksikaciju jetre.
  5. Gorko i zeleno povrće – jer klorofil djeluje kao čistač krvi i jetre, a brojni antioksidansi štite od slobodnih radikala.

Biljke koje obnavljaju jetru

U narodu su odavno poznate biljke koje štite i obnavljaju jetru:

SIKAVICA

Do sada najbolje rezultate u prevenciji i liječenju oštećenja jetre pokazala je sikavica (Silybum marianum), za koju od 16. stoljeća postoje podaci da povoljno utječe na jetru. Glavni aktivni sastojak sikavice je silimarin, flavonoid koji se istražuje kao pomoć kod svih oblika bolesti jetre. Standardna dnevna doza koja je korištena u većini pokusa je 420 mg. Provedena su istraživanja i sa zelenom pupavkom, jednom od najotrovnijih gljiva, koja uzrokuje opasno oštećenje jetre i ubije oko 30% svojih žrtava. U istraživanju silimarin su davali prije konzumiranja ove gljive i 10 minuta nakon konzumiranja gljive. U obje grupe sikavica je pružila 100% učinkovitu zaštitu od djelovanja otrova zelene pupavke.

Silimarin je jaki antioksidant (10 puta jači od vitamina E) te povećava razinu glutationa u jetri za 35%. Glutation je odgovoran za čišćenje jetre od širokog spektra toksina. S povećanjem razine glutationa, jetra ima veću moć očistiti krv od otrovnih spojeva. Na takav način konzumiranje sikavice ima kako zaštitno, tako i obnavljajuće djelovanje na našu jetru.

Doziranje:

– 70-240 mg sikavice tri puta dnevno.

– 140 mg silimarina tri puta dnevno.

– Čaj od sikavice: žličicu samljevenog sjemena prelijemo s 2,5 dl kipuće vode, nakon 20 minuta procijedimo u termos bocu i pijemo 3 puta na dan pola sata prije obroka te prije odmora. Ako čaju dodamo i listiće metvice, bit će još ukusniji i djelotvorniji.

Napomena: Naše tijelo se može naviknuti na silimarin. Stoga ga uzimajte 2 tjedna, pa napravite pauzu od 2 tjedna. Nakon toga možete nastaviti opet.

MASLAČAK

Jedite maslačak! Ova biljka raste u svakom vrtu. Uberite lišće maslačka, operite ga i dodajte u salatu. Maslačak možete pronaći i u trgovinama zdrave hrane u obliku tinkture ili kapsula. Vrlo je koristan kada je riječ o zdravlju jetre i drugih organa povezanih s njome te se uspješno koristi u liječenju mnogih bolesti jetre: od masne jetre do hepatitisa i žutice Maslačak djeluje kao tonik na jetru i pomaže njezinoj funkciji.

Doziranje:

– 4-8 ml svježeg soka korijena maslačka (1-2 žličice) 1X dnevno

– 2-8 mg suhog korijena maslačka 1X dnevno, u čaju

– 4-8 ml ekstrakta maslačka 1X dnevno (u vodi ili čaju).

SLADIĆ

Kinezi već odavno koriste ovu biljku za liječenje jetre. Research Group of Liver Disease i Shanxi Medical College proveli su istraživanja koja su potvrdila da sladić (Glycyrrhiza glabra) neutralizira toksine u jetri. Istraživanja također potvrđuju da sladić povećava stvaranje interferona, koji se obično koristi za liječenje hepatitisa B. Od 1950. liječnici na Istoku i Zapadu uspješno koriste glycyrrhizin – spoj dobiven iz sladića – za liječenje hepatitisa. U Japanu se glycyrrhizin pokazao toliko efikasnim u liječenju hepatitisa da je postao standardan dio terapije protiv ove bolesti. Koristite 7-8 grama korijena sladića dnevno. Zaslađujte sve svoje čajeve korijenom sladića.

 

Copy link
Powered by Social Snap