Jaz u onkološkoj skrbi: Drugi smo po smrtnosti raka u EU, a na nove terapije se čeka i po 1.000 dana

Milan Dalmacija
11. veljače 2023.
Zdravlje
A- A+

U Hrvatskoj se na inovativne terapije u onkološkoj skrbi čeka i po 1.000 dana, a u samom smo europskom vrhu po smrtnosti od zloćudnih tvorevina. Stoga su se stručnjaci, ali i pacijenti okupili u Zagrebu te raspravili načine kako bi Hrvatska mogla preskočiti jaz u onkološkoj skrbi.

Panel rasprava na temu: Kako Hrvatska može preskočiti jaz u onkološkoj skrbi? | Foto: PR

S obzirom na poticanje kontinuiranog kvalitetnog dijaloga te pronalaženje konstruktivnih rješenja po uzoru na najbolje prakse globalnih zdravstvenih politika, regionalni think tank za zdravstvo Health Hub je u Zagrebu povodom Svjetskog dana borbe protiv raka i Hrvatskog tjedna borbe protiv raka s partnerima organizirao panel raspravu na temu: Kako Hrvatska može preskočiti jaz u onkološkoj skrbi?

Svoj doprinos panelu dali su posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković, ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora i predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb Stjepko Pleština, pročelnik Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti Jordanovac Marko Jakopović, direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Dražen Jurković, predsjednik Hrvatske lige protiv raka Damir Eljuga, onkolog i urednik portala Onkologija.net iz Poliklinike Anova i KBC-a Sestre milosrednice Davor Kust, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina i direktor poslovne jedinice AstraZenece za onkologiju na Balkanu Miloš Ičević.

Nejednakost u dostupnosti liječenja

Uz podršku misiji Za jednaku dostupnost onkološkoj skrbi, na panelu je bilo riječi o tome što možemo učiniti kako bismo prešli i zatvorili jaz u onkološkoj skrbi te stali na kraj nejednakostima u dostupnosti inovacija i liječenja u skladu s najsuvremenijim smjernicama. Veliki naglasak stavljen je na organizaciju i strategiju upravljanja onkološkom skrbi u ustanovama diljem Hrvatske, a ne samo na dodatno financiranje onkološke skrbi.

Liječnica mjeri tlak starijoj osobi u ambulanti
Uskoro kreću preventivni zdravstveni pregledi: Bit će posebno usmjereni k jednoj skupini građana

Uz najavljene reformske mjere i osnaživanje zdravstvene pismenosti i nacionalnih preventivnih pregleda, o kojima smo ranije pisali, Hrvatska je usvojila Strateški okvir protiv raka do 2030. godine koji predviđa stvaranje nacionalne digitalne onkološke mreže, kreiranje onkološkog registra pacijenata, osnaživanje primarne i sekundarne prevencije te poboljšanje pristupa suvremenoj radioterapiji. Onkološka skrb u Hrvatskoj je fragmentirana i nema koordiniranu strukturu.

Ovaj problem je prepoznat i njime se bavi Nacionalni strateški okvir za borbu protiv raka, kojim se planira uspostavljanje mreže onkološke skrbi za poboljšanje koordinacije između svih onkoloških centara u državi uz stvaranje centara izvrsnosti i poticajne multidisciplinarne skrbi usmjerene na pacijenta. Ruralna područja također imaju manji pristup mogućnostima ranog otkrivanja i liječenja, a iako je postignut napredak u organizaciji palijativne skrbi, potrebna su daljnja poboljšanja, zaključeno je na “kavi s misijom”.

1.000 dana čekanja na terapije

Otvorena je i tema financiranja kasnijih linija terapije (treće linije liječenja) u onkološkoj skrbi, pogotovo kod metastatskih bolesnika jer im kasnije linije liječenja omogućavaju produljenje preživljenja uz održan kvalitetan život i radnu sposobnost. Tijekom panel rasprave predstavnici pacijenata su otvorili i pitanje stavljanja lijekova na listu tek nakon što je financiranje odobreno u bar 10 država EU, što svakako ne ide u prilog onkološkim bolesnicima obzirom da su nam indikatori čekanja inovativnih terapija već sada i do 1.000 dana za neke indikacije u odnosu na neke države koje vrlo brzo imaju nove onkološke terapije na raspolaganju preko osiguranja. Prema podacima The European Cancer Pulse, Hrvatska ima 32 posto novih onkoloških lijekova odobrenih od Europske agencije za lijekove u statusu nadoknade osiguranjem (po indikacijama), dok primjerice Njemačka ima čak 100 posto.

Nedavno je u okviru inicijative Europski registar nejednakosti za rak predstavljen The Country Cancer Profile za Hrvatsku, koji pruža pouzdane podatke o prevenciji i skrbi raka, uz identificiranje trendova, razlika i nejednakosti između država članice i europske regije. Iako je u usporedbi s drugim zemljama Europe Hrvatska zemlja srednje visoke incidencije od zloćudnih bolesti, stope smrtnosti su joj među višima u Europi.

Visoka smrtnost od raka

Liječnik s maskom na licu
Svjetski dan raka: Hrvatska je druga po smrtnosti od raka u EU, a evo koji je najčešći

Prema procjenama zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC) na drugom smo mjestu po u muškaraca i šestom mjestu kod žena po ukupnoj smrtnosti od raka, o čemu je također bilo riječi na našem portalu. Jedna od tri osobe u Hrvatskoj će tijekom života dobiti dijagnozu nekog od oblika raka. Istovremeno, raste preživljenje za mnoga sijela, napredak u dijagnostici i liječenju zloćudnih bolesti doveo je do smanjenja smrtnosti i sve većeg broja osoba koje nakon dijagnoze raka prežive dugi niz godina. Procjenjuje se da u Hrvatskoj živi preko 170 000 osoba kojima je nekad u životu bila postavljena dijagnoza zloćudne bolesti, od kojih je za njih 100.000 prošlo više od pet godina od postavljanja dijagnoze, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Iako su izravni troškovi za liječenje raka po glavi stanovnika znatno niži nego u drugim zemljama EU, u 2018. godini troškovi liječenja raka iznosili su sedam posto ukupnih izdataka za zdravstvo u Hrvatskoj, dok je prosjek EU bio šest posto. Uzmimo u obzir da je u 2020. godini izdvajanje za zdravstvo u Hrvatskoj bilo na 7,9 posto dok je prosjek EU 10,9 posto. No, s druge strane, gubitak produktivnosti zbog morbiditeta od raka činio je 44 posto troškova za rak u Hrvatskoj – to je udio koji je više od tri puta veći od prosjeka EU-a (13 posto). Također, 26 posto ukupnih izdataka za rak u Hrvatskoj otpada na izdatke za zdravstvenu zaštitu (uključujući lijekove), dok je prosjek EU 49 posto.

Zaključeno je kako svi prepoznajemo snagu zajedničkog djelovanja te da svatko od nas ima sposobnost napraviti razliku, veliku ili malu, te da zajedništvom možemo napraviti stvarni napredak u smanjenju globalnog utjecaja raka – upravo je to misija Svjetskog dana borbe protiv raka!

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap