Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 14 d 01.09.2026

Ivan Baksa | Foto: Snimak zaslona Internet TV Hrvatskoga Sabora
Više od 120.000 osoba još uvijek čeka na rješenje o pravu na inkluzivni dodatak, a mnogi čekaju i isplatu zaostataka razlike u iznosima, a koji im pripadaju od početka 2024. godine. Saborski zastupnik Ivan Baksa (NPS) upozorio je u Saboru da je cijeli proces dodatno usporen zbog loše procjene o tome koliko će im financijskih sredstava trebati. O problemima oko inkluzivnog dodatka, pisali smo ovdje.
Iz Ministarstva poručuju da novca ima i da će osigurati još bude li potrebe. No, Baksa je tvrdi da je došlo do krive procjene o broju osoba koje će ostvariti pravo na inkluzivni dodatak. Sada ispada da treba isplatiti više sredstava nego što su mislili kada je Zakon donesen. Baksa je iznio neslužbene informacije prema kojima su pojedini centri za socijalnu skrb primili interne upute da uspore s donošenjem novih rješenja, dok se vještacima sugerira da budu stroži u procjenama, prenosi N1.
– To znači da će novi korisnici, oni koji još nisu dobili rješenje, biti stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji su ga već dobili. Drugim riječima, država sada pokušava smanjiti broj korisnika ne promjenom zakona, nego neformalnim pritiscima, upozorio je Baksa.
S obzirom na to da se šalju upute da se uspori, a ne rješavaju se problemi s kadrovima i financijama, očito se radi na uštedi, a ne na pomoći, smatra Baksa. Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku doneseno je više od 200.000 rješenja o priznavanju prava za čiju je isplatu godišnje potrebno oko 735 milijuna eura, dok je u državnom proračunu predviđeno svega 562,8 milijuna.
Već sada više od 30.000 ljudi ima pozitivno rješenje i čeka isplatu i zaostatke, a njih više od 120.000 rješenje tek čeka. Pri tome razlika od čak 173 milijuna eura ne uključuje dodatnih 120.000 građana koji još čekaju na rješenje, zbog čega bi, prema nekim procjenama,ukupni godišnji trošak mogao premašiti milijardu eura.
– Struka je upozoravala da će doći do ovoga. Vještaci nemaju kapaciteta za takav obujam posla, centri za socijalnu skrb ne stižu uz redovne obveze pisati sva rješenja, a Ministarstvo nije na vrijeme pripremilo sustav, rekao je Baksa.
Iz resornog Ministarstva za Hinu su potvrđeni podaci o broju izdanih rješenja i slučajevima u kojima su upravni postupci još u tijeku. No, nisu željeli komentirati navode o mogućim pogrešnim procjenama i troškovima. Istaknuli su kako Hrvatski zavod za socijalni rad (HZSR) raspolaže dovoljnim sredstvima za redovitu isplatu inkluzivnog dodatka. Poručuj da ako bude potrebno, dodatna sredstva osigurat će se kroz preraspodjelu unutar državnog proračuna.
Naglašeno je i kako povremeni zastoji u obradi zahtjeva nisu posljedica administrativnog odugovlačenja, već isključivo povećanog broja zaprimljenih zahtjeva zbog složenosti cijelog procesa. Ministarstvo je također poručilo da HZSR nastavlja s isplatom svih socijalnih naknada, uključujući inkluzivni dodatak, prema važećim pravilima i utvrđenoj dinamici te da se svi postupci provode sukladno zakonskim odredbama. Danijelina majka, teško oboljela od karcinoma, čekala je osam mjeseci. Kćer je u njezino ime poslala žalbu Zavodu za socijalni rad i rješenje dobila u roku od 24 sata, o čemu smo pisali ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Čitajte bez reklama: Iskoristite popust za godišnju pretplatu na mirovina.hr
Ove godine stavite mirovinski sektor u fokus i pretplatite se na mirovina.hr. Pretplatite se sad i godišnju pretplatu dobivate za 29€.
09:38 14 d 01.09.2026
Vlada mijenja kriterije za stambeno zbrinjavanje: Osobe s invaliditetom u većoj prednosti
Vlada predlaže da se osobama s invaliditetom značajno poveća broj bodova kod prijave za stambeno zbrinjavanje u potpomognutim područjima.
16:56 16 h 15.09.2026
Honorarni rad u mirovini: Kako do većeg staža u novom izračunu
Nakon godine dana staža skupljenog radom, umirovljenici imaju pravo na ponovni izračun veće mirovine. Isto vrijedi i za honorarni posao.
16:23 17 h 15.09.2026
BUZ traži da se mirovine usklađuju samo prema plaći: 'Bile bi 200 eura veće'
Milivoj Špika zagovara usklađivanje mirovine sto posto prema rastu plaća. Da je tako bilo od 1999. godine, tvrdi, mirovine bi bile veće 31 posto.
11:13 22 h 15.09.2026
Ministar o skrbi za starije: 'Gradimo centre za starije i nastavljamo program Zaželi'
Ministar Ružić posjetio je lički Dom za starije koji je u obnovi. Osvrnuo se i na skrb za starije kroz centre, pomoć u kući i program Zaželi.
16:50 1 d 14.09.2026
Isplata Mirovinskog stiže u četvrtak: 3,5 posto korisnika više u odnosu na lani
Novčanu pomoć od 160 eura dobit će oko 19.500 starijih. Isplata naknade državu 'košta' 3,1 milijun eura, a 80 posto korisnika su žene.
15:02 1 d 14.09.2026
Gorivo poskupljuje unatoč mjerama: Od sutra ćemo više plaćati i benzin i dizel
Rastu cijene svih goriva, uključujući benzin i dizel, počevši od sutra. Na snazi će biti sedam dana, dok Vlada ne odredi nove cijene.
12:23 1 d 14.09.2026
Zavod za mirovinsko opet prodaje stanove: Cijene od 13.100 do 31.800 eura
Zavod za mirovinsko osiguranje prodaje pet stanova u Baranji. Početne cijene se kreću od 13.100 do 31.800 eura.
11:25 1 d 14.09.2026
Ni sami djelatnici za sigurnost ne znaju smiju li pregledavati stvari učenika, a Ministarstvo ne odgovara je li i dalje u primjeni protokol iz 2025.
16:53 16 h 15.09.2026
Ovaj pregled kod privatnika stoji i po 100 eura: U domu na Savi možete ga obaviti besplatno
Studentice 18. rujna u Zagrebu mogu besplatno obaviti ultrazvuk dojki. Preglede će obavljati specijalistica radiologije Martina Šturlić.
15:50 17 h 15.09.2026
Promjena u projektu HŽ-a od 300 milijuna eura: Prilagodba stvarnom stanju nakon izmjene dozvola
Izmjene građevinskih dozvola za važan građevinski projekt koji se izvodi već nekoliko godina zahtijevaju prilagodbu dokumentacije stvarnom stanju.
16:53 16 h 15.09.2026
Kako bi Dubrovnik trebao izgledati za 30 godina? ‘Gradovi pripadaju ljudima, a ne automobilima’
Dubrovnik budućnosti vidi kao grad ljudi, zelenila i kvalitetnog javnog prostora, uz promet i infrastrukturu koji prate takav razvoj.
16:20 17 h 15.09.2026