Priče Gerontološki centri u Zagrebu: Postoje 20 godina, a najveći interes je za rekreativnim aktivnostima

Gerontološki centri u Zagrebu: Postoje 20 godina, a najveći interes je za rekreativnim aktivnostima

U gradu Zagrebu već 20 godina postoje Gerontološki centri na raznim lokacijama, a većinom se nalaze u domovima za starije osobe. Oni besplatno pružaju usluge i aktivnosti za osobe koje nisu korisnici domova, a rezultatima evaluacije je otkriveno kako su im najdraže rekreativne i sportske aktivnosti, dok im puno znači i pomoć gerontodomaćica. Najviše je korisnica između 71 i 76 godina, a ima i onih mlađih od 60 godina. Više je o svemu rekla Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Umirovljenici razgovaraju za istim stolom

Umirovljenici | Pexels

Čak 20 godina postoje Gerontološki centri u Gradu Zagrebu, a sve je krenulo kada je udio starijih osoba 2004. godine bio 14 posto u Gradu Zagrebu, dok je danas 20,7 posto. Kako bi se ispitalo zadovoljstvo korisnika i korisnost provedbe programa gerontoloških centara provedena je evaluacija.

Što su Gerontološki centri?

U rujnu je provedena posebna evaluacija po domovima za starije osobe u Zagrebu. Rezultate evaluacije zadovoljstva korisnika i korisnosti provedbe Programa podrške u lokalnoj zajednici Gerontoloških centara Grada Zagreba predstavila je Romana Galić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Gerontološki centri omogućavaju besplatno korištenje niza socijalnih usluga, što znači veću uključenost i poboljšanje sadržaja života osobama starije životne dobi. Program je organiziran na devet lokacija u Zagrebu pri Domovima za starije osobe Centar, Dubrava, Maksimir, Medveščak, Peščenica, Sveta Ana, Sveti Josip, Trešnjevka i Trnje, gdje stručni timovi provode sve potrebne radnje za detekciju i sustavnu skrb osoba starije životne dobi. Aktivnosti Programa se provode i u prostorijama mjesnih samouprava, župa i slično, odnosno na ukupno 48 lokacija u gradu.

Najviše je žena između 71 i 76 godina

U dugom razdoblju od 20 godina postojanja centara povećao se udio starijeg stanovništva u Zagrebu s 14 na 20,7 posto. Sam projekt je krenuo da bi pritisak na institucije bio što manji, ali i da bi osobe mogle što dulje biti u svojem domu, kako je otkrila na početku Romana Galić, a otkrila je i kako je izgledala sama evaluacija.

– Evaluacija je napravljena u rujnu ove godine. Ispitali smo korisnike koji sudjeluju u aktivnostima i uslugama. Ispitivali smo o aktivnostima i uslugama koje koriste. Dobili smo odgovore 456 korisnika, što je oko 14 posto svih korisnika u domovima za starije. Usluge koriste i osobe koje imaju manje od 60 godina, mladi umirovljenici, a njih je oko dva posto. Najveći broj korisnika je u dobi između 71 i 76 godina i to su većinom žene, a veliki broj korisnika je starije od 76 i 81 godine. U 42 posto to su udovice i udovci, a osobe žive same u 58 posto slučajeva. Povećava se udio osoba starijih od 85 godina, a to postavlja druge aktivnosti i mjere koje moramo preusmjeriti na njih, rekla je Galić.

Najviše se koriste rekreativne aktivnosti

Zanimljivo je bilo saznati koje se aktivnosti i usluge najviše koriste. Na prvom mjestu su tako rekreativne aktivnosti, od kojih se najviše koristi medicinska gimnastika. Osim toga, velik je interes za kulturne aktivnosti, a nakon toga i za pomoć u kući, radionice i izlete, ples i razne manifestacije koje se slave.

Pomoć u kući je važna jer se njome sprječava socijalna isključivost građana, ali se i pomaže u zadovoljavanju osnovnih potreba, kako je objasnila Galić. Dodala je i kako ju najviše koriste osobe koje imaju više od 81. godinu, što se i logično nameće s obzirom na njihovu dob i samački život. Oni najviše koriste uslugu gerontodomaćica i dostavu prehrane.

– Benefiti ovakvih aktivnosti u uključivanja su velike za osobe starije životne dobi. Njihovo uključivanje je dovelo do pozitivnog utjecaja na zdravlje, društveni život i zadovoljstvo. Kada im besplatno omogućite takvo druženje i sudjelovanje to ima i pozitivne utjecaje. Motivira ih na druženje, bolje zdravlje, cjeloživotno učenje i druge aktivnosti. Sviđa im se što netko brine o njima, a komentari su pozitivni, otkrila je Romana Galić.

Postoje i nedostaci centara

Osim pohvala, evaluacijom su se saznali i nedostaci. Tako su korisnici otkrili kako su nezadovoljni određenim stvarima, a jedna od njih su i liste čekanja koje su osim ovdje, velik problem i u domovima za starije, o čemu smo pisali ovdje.

– Nezadovoljni su prostorom za vježbanje, a kažu i kako nema toga preko ljeta. To pokazuje koliko im znači uključivanje u aktivnosti. Prigovor je bio i na duge liste čekanja, na čemu treba raditi. Iz ovih komentara smo mogli puno toga vidjeti i usmjeriti naše buduće aktivnosti u zadovoljavanju potreba. Treba raditi na širenju projekta i na većem broju lokacija, ali i na boljoj informiranosti, zaključila je Galić.