Muškarci za isti rad zarađuju više nego žene: Evo kakva je razlika u mirovinama
Muškarci i dalje imaju veće plaće nego žene za isti rad, što se odražava na mirovine. Ipak, razlika u mirovinama sve je manja po spolu.
10:11 2 h 25.05.2026

Pomoć starijima | Pixabay
U Hrvatskoj je u 2022. godini 4.257 odraslih osoba živjelo u udomiteljskim obiteljima, prema podacima Izvješća Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Ipak, o ovom se obliku skrbi ne zna dovoljno pa je Marija Penava Šimac u svojem doktorskom radu otkrila sve prednosti i nedostatke ovakve brige za starije osobe. Nažalost, iz tehničkih razloga nismo mogli napraviti intervju s gospođom Penavom Šimac.
U prosincu 2018. godine donesen je Zakon o udomiteljstvu kojim je omogućeno obavljanje udomiteljstva kao zanimanja koje se obavlja kao standardno udomiteljstvo i specijalizirano udomiteljstvo za djecu, a udomiteljima koji obavljaju udomiteljstvo kao zanimanje omogućuje se pravo na opskrbninu, naknadu za rad udomitelja, prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti kao zaposlena osoba u skladu s posebnim propisima.
Udomiteljska obitelj mora ispunjavati zakonom propisane stambene, socijalne i druge uvjete, a udomitelji su dužni pohađati posebne edukacije. Otkriveno je da su udomitelji većinom osobe u dobi od 40 do 60 godina, s time da je najveća frekvencija u razredu od 50 do 54 godine. Udomiteljstvom se bave žene, srednje stručne spreme koje prihode ostvaruju i iz radnog odnosa.
– Cilj istraživanja je dobiti uvid kako korisnici, udomitelji, stručnjaci i inspektori opisuju stanje udomiteljstva te kritički vrednovati udomiteljsku skrb za osobe starije životne dobi u svrhu njenog unaprjeđenja koristeći integrativni teorijski model, napisano je u doktorskom radu.
U istraživanju koje je provedeno u sklopu doktorskog rada ‘Udomiteljska skrb za osobe starije životne dobi iz perspektive korisnika, udomitelja, stručnjaka i inspektora’ sudjelovalo je 13 korisnika skrbi, 11 udomitelja, 14 stručnjaka, šest s područja Centra za socijalu skrb Vrbovec i osam stručnjaka s područja Centra za socijalnu skrb Zagreb, kao i četiri inspektora. U radu su tako zastupljena mišljenja i dojmovi svih strana.
Zanimljivo je kako su korisnici, odnosno starije osobe otkrile kako udomiteljstvo doživljavaju kao oblik skrbi u kojem su zadovoljni uvjetima života, dok s druge strane, udomitelji udomiteljstvo smatraju teškim, zahtjevnim i nedovoljno cijenjenim poslom koji im ipak pruža osjećaj zadovoljstva. I jedni i drugi su iznijeli i prednosti i mane ovakvog oblika skrbi.
U svojem je radu Penava Šimac otkrila i kako starije osobe u udomiteljske obitelji dolaze zbog zdravstvenih, psiholoških i socijalnih razloga, dok se udomitelji udomiteljstvom bave jer žele pomoći starijima ili jer su dobili poticaj ili preporuke od prijatelja. Neki od njih imaju i prethodno iskustvo brige o starijim osobama pa im se ovo činilo kao idući logični korak. Kao vanjske motive udomitelji su naveli poboljšanje financijske situacije i mogućnost rada od kuće.
Udomiteljstvo je zapravo idealno za starije osobe koje su ranije živjele u obiteljima, ali i za one koje su polupokretne ili nepokretne i trebaju stalnu pomoć i brigu drugih. Istraživanjem je potvrđeno da je udomiteljstvo kao oblik skrbi vrlo dobra opcija za one koje žive u ruralnim područjima i nemaju druge članove obitelji. Jednako tako, otkriveno je kako se ovaj oblik pomoći može i treba unaprijediti.
Prosječna duljina bavljenja udomiteljstvom osoba u istraživanju je 10,5 godina, dok je prosječna dužina smještaja iznosila 3,42 godine, a dob korisnika bila je u rasponu od 67 do 90 godina. Zaključak je kako udomiteljstvo zahtijeva prilagodljivost udomiteljstva korisniku, ali i kako ima prostora za napredak.
Korisnicima je važno da smještajem u udomiteljsku obitelj zadrže stil života kakav su imali ranije. Tada je i puno lakša adaptacija i prilagodba na novi život. Osim toga, kako se saznaje u radu, odraslim osobama je na ovaj način život puno lagodniji jer ne brinu o plaćanju računa i tome hoće li imati za hranu, ali i tko će im donijeti namirnice, oprati rublje i obaviti ostale poslove u kućanstvu.
Prehrana je također vrlo važna u njihovom novom domu. Pod redovitom i kvalitetnom prehranom korisnici ističu domaću kuhinju, redovito pripremljenu hranu, to što se vodi računa o blagdanima, a navode i mogućnost prilagođavanja prehrane individualnim potrebama korisnika.
Udomitelji su u istraživanju kao pozitivne aspekte naveli: pružanje intimnog ugođaja korisnicima, pružanje osjećaja življenja u obiteljskom ozračju, posvećenost individualnim potrebama korisnika, vođenje posebne brige o kvaliteti prehrane, obilježavanje rođendana i blagdana i aktivno uključivanje korisnika u svakodnevne aktivnosti za koje imaju interesa/mogućnosti, seoski ugođaj i prostorne uvjete.
Naravno, kao i kod svega, tako postoje i neke mane kod udomiteljstva. Korisnici ove usluge su kao negativnu stranu istaknuli da se ne mogu baviti aktivnostima kojima su se bavili prije nego što su smješteni u udomiteljsku obitelj, a uz to se javlja i problem prilagodbe, ali i otežana komunikacija s udomiteljskom obitelji ili pak neprimjereno ponašanje udomitelja.
Dodali su i kako bi se skrb mogla unaprijediti izmjenama zakona, poticanjem druženja korisnika s bliskim osobama, ali i da bi bilo puno lakše kada bi se smještavali zajedno korisnici sličnih interesa i obilježja, kao i kada bi se osigurao smještaj unutar primarne lokalne zajednice u kojoj žive te kada bi se omogućile posjete mjestima s kojima su sentimentalno povezani.
Nadalje, udomitelji su istaknuli neke probleme vezane uz podršku stručnih službi, probleme vezane uz komunikaciju s članovima obitelji korisnika te su navodili izazove s kojima se susreću u radu, a koje im otežava pružanje skrbi (planiranje godišnjih odmora, problemi s administracijom, nošenje s osobnim problemima korisnika te nedostatak znanja iz područja zdravstvene skrbi). Osim toga, naveli su i propuste u radu socijalnih službi. Udomitelji su otkrili i kako bi se ovo stanje moglo poboljšati zakonskim izmjenama, boljom podrškom službi i podizanjem javne svijesti o udomiteljstvu.
Stručnjaci i inspektori koji su također obuhvaćeni ovim radom, iznijeli su svoje mišljenje. Tako su stručnjaci otkrili kako ovakva vrsta skrbi ima prednosti pred smještajem u domu, a naveli su i još neke prednosti. Otkrili su da u udomiteljstvu prevladava obiteljsko ozračje, prirodna sredina, međugeneracijska povezanost, osjećaj zajedništva i pripadnosti, razvijanje čvršćih i intenzivnijih odnosa među korisnicima, poznata i bliska sredina onoj u kojoj su živjeli prije udomljavanja, ranije poznanstvo udomitelja i korisnika, ali i kako nema premještaja korisnika kod drugog pružatelja usluge, usmjerenost na zadovoljenje individualnih potreba korisnika.
Osim toga, istaknuli su i brzo vrijeme realizacije smještaja, sličan život u udomiteljskoj obitelji kakav su korisnici vodili i ranije i potencijalno poznavanje korisnika i udomitelja od ranije. Inspektori smatraju kako je ovom uslugom omogućena veća posvećenost korisniku, kako dobivaju život u obiteljskom ozračju, brzu realizaciju smještaja, ali i domaću hranu.
Kao negativnu stranu udomiteljstva stručnjaci su za potrebe rada naveli kako udomitelji biraju korisnike o kojima će lakše brinuti, ali i da prenose negativne informacije o korisnicima među udomiteljima, otkrili su i da korisnici borave u prostoru koji nije dovoljno zagrijan, da udomitelji primjenjuju metode za ograničavanje slobode kretanja, da ne izvode korisnike izvan sobe i da zanemaruju zdravstvene potrebe korisnika. Isto tako, otkrili su da udomitelji pretjerano nadziru slobodu kretanja i trošenje osobnog novca korisnika, da iskorištavaju korisnike za poslove u domaćinstvu, da im pripremaju jednoličnu prehranu, ali i da skrbe samo za zadovoljenje minimalnih potreba korisnika te da su korisnici nedostatno socijalno uključeni.
Stručnjaci smatraju da udomiteljima nedostaje kompetencija i znanja kako bi mogli zadovoljiti specifične potrebe korisnika, kao i da je veliki broj korisnika na jednog udomitelja, da je skrb koju pružaju dostatna samo do određene razine te da je prisutan slab interes za bavljenje udomiteljstvom i visoka kronološka dob udomitelja. Uz to, osposobljavanja za udomitelje, prema njima, nisu adekvatna, kako se navodi u doktorskom radu.
Inspektori su rekli kako se negativni aspekti udomiteljske skrbi odnose na čimbenike koji narušavaju kvalitetu skrbi na strani udomitelja. Oni tako misle kako je motiv za bavljenje udomiteljstvom profit, a kao manu novode i nemogućnost korištenja stambenog prostora u druge svrhe, nedostatne kompetencije za skrb o korisnicima koji zahtijevaju pojačanu zdravstvenu njegu, preopterećenost opsegom posla koji udomitelji obavljaju, pružanje skrbi bez odmora i predaha, skrb o većem broju korisnika od dozvoljenog, neuredan prostor te nedostatak prostora za druženje i posjete je ono što ugrožava kvalitetu skrbi.
Inspektori su u odgovorima koji su se odnosili na negativne aspekte udomiteljske skrbi navodili čimbenike koji narušavaju kvalitetu skrbi na strani sustava. Pod time su mislili da je od strane sustava manjkava procjena osobnosti udomitelja te da je sustav snizio kriterije za izbor udomitelja, navodi se u radu.
Prostora za napredak udomiteljske skrbi ima, a stručnjaci su definirali sedam tema popravka: unaprjeđenje sustava podrške udomiteljima, izmjene zakonske regulative i uvođenje standarda, unaprjeđenje aplikacije, unaprjeđenje radnih procedura, podizanje javne svijesti o udomiteljstvu, razvoj svih oblika skrbi u zajednici za osobe starije životne dobi te razvoj institucijskih oblika skrbi za osobe starije životne dobi.
Analizom odgovora inspektora o mogućnost unaprjeđenja udomiteljske skrbi definirane su četiri teme: izmjene zakonodavnog okvira, razvoj usluga u zajednici za starije osobe, inkluzivno kreiranje socijalne politike te podizanje javne svijesti o udomiteljstvu.
Korisnici udomiteljske obitelji su većinom zadovoljni ovom uslugom. Ovakva skrb najviše odgovara onima koji su smješteni u udomiteljstvo koje je po mjestu, načinu i stilu života slično onome kako su ranije živjeli. Jednako tako, istaknuli su i kako žive bolje u udomiteljstvu nego što su prije živjeli.
S druge strane, naveli su i nekoliko negativnih aspekata. Uz njih, svoje su mišljenje o udomiteljstvu iznijeli i stručnjaci, ali i sami udomitelji. Svi se slažu da prostora za napredak ima, ali i da je potrebno napraviti određene izmjene zakona da se ova vrsta skrbi poboljša.
Drago (82) lijepo živi u mirovini: 'Rođen sam kao osmo dijete u srcu Velebita'
Umirovljenik Drago rodom je iz 'srca Velebita'. Kao 15-godišnjak došao je u Zagreb gdje je kasnije završio i fakultet. Dugo je radio u tvornici Elka.
11:05 1 d 24.05.2026
Gospođa Jadranka (69) u mirovini radi svoj posao iz snova: Iz ekonomije je prešla u dizajn
Bivša ekonomistica Jadranka (69) je već gotova dva desetljeća života posvetila izradi nakita. Na poslu upoznaje ljude iz cijelog svijeta.
11:04 1 d 24.05.2026
Modni stil inženjera Jadranka (74): 'Uredio sam se za prvi rođendan unuke'
Gospodin Jadranko (74) 'speglao se' za odlazak na prvi rođendan unuke. Ukrasio je kombinaciju buketom rozih tulipana i satom, poklonom od sina.
10:49 1 d 24.05.2026
Umirovljenica Ljubica (87): 'Imam njemačku mirovinu, a i zet mi ostavi 100 eura'
Umirovljenica Ljubica radila je 31 godinu u Dortmundu. U dobrim odnosima je s djecom, a svi joj pomažu i financijski. Posebno voli modu.
10:28 2 d 23.05.2026