Stariji kvizaši otkrivaju što ih motivira: 'Nema nas puno, a ta ljubav traje još od djetinjstva'

Zadnjih nekoliko godina krenula je pomama za pub kvizovima koji se održavaju na gotovo svakom koraku. Prije dva tjedna održalo se i ekipno državno prvenstvo na kojem su igrali najveći hrvatski znalci, od lovaca na Potjeri do glumaca i glazbenika. Pub kvizovi su spoj zabave i učenja na kojima, nažalost, najmanje ima umirovljenika i starijih osoba. Za neke je to pravi hobi, a za neke društveni događaj koji razvija moždane vijuge i smanjuje demenciju. O pub kvizovima, razgovarali smo s trojicom iskusnih kvizaša starijih od 55 godina.

Pub kvizovi su danas jedan od najpopularnijih načina zabave. Svaki dan u tjednu, od petka do svetka, što se kaže, igraju se kvizovi u različitim kafićima i različite tematike. Najviše je onih općekulturnih, ali sve više je i specijaliziranih, tematskih kvizova, poput onih o Harryju Potteru i TV seriji Bitange i Princeze. Pojava pub kvizova nije zasjenila televizijske kvizove koji su i dalje vrlo gledani, od Potjere pa sve do Milijunaša. Kviz je postao trend koji mnogi prate, a vrhunac kviz sezone je ekipno državno prvenstvo koje se prije dva tjedna održalo u sklopu sajma knjiga Interlibera. Riječ je o godišnjem natjecanju pod paskom Hrvatskog kviz saveza. Razgovarali smo s trojicom kvizaša starijih od 55 godina koji su se osvrnuli na svoju ljubav prema kvizu, ali i svemu onome kvalitetnom što kviz donosi.

Ljubav prema kvizovima traje još od djetinjstva

Većina onih iskusnih kvizaša svoje znanje crpi iz starih televizijskih kvizova. Može se reći da je to ljubav koja je počela od Kviskoteke, a traje sve do Potjere i Superpotjere. S druge strane, i dan danas postoje križaljke koje nisu toliko popularne kao što su bile, no i dalje se mogu vidjeti kako vire iz ljetnih torbi na plažama ili u rukama nekog starijeg gospodina dok izlazi iz trgovine.

– Ljubav prema kvizovima traje oduvijek. Otkad znam za sebe volim i pratim kvizove, volim križaljke. U ono vrijeme je to bila Kviskoteka s Oliverom Mlakarom. Recimo, bila je zgoda kad bi se skupila ekipa u studentskoj sobi na Savi. Svatko bi donio noćnu lampu te smo odgovarali na nasumične riječi iz Klaićeva Rječnika stranih riječi. Pub kvizove igram već 10 godina, i to na poziv prijateljice koja onda nije mogla naći zamjenu, pa se sjetila mene, rekao nam je 58-godišnji Zlatko, jedan od iskusnijih zagrebačkih kviz majstora.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Kako je Kviskoteka bila vrlo popularna u bivšoj državi, ni ne čudi činjenica da su je svi tako dobro zapamtili. Tek u 2000-tim godinama pojavio se veći broj televizijskih kvizova.

– Iz televizijskih kvizova proizašla je moja ljubav prema kvizovima. Dakle još iz djetinjstva, od legendarnih kvizova Laze Goluže pa na dalje, rekao nam je 59-godišnji Robert iz Zagreba. S druge strane, 59-godišnji Stipan, nadodao je kako je i kod njega bila slična situacija. Sve je počelo od televizije pa na dalje.

Na kvizovima je najmanje umirovljenika

Na 10. ekipnom državnom prvenstvu bilo je velikih ‘faca’, od lovaca s Potjere do glumaca i glazbenika. Najviše je bilo onih između 25 i 40 godina, a najmanje onih koji imaju preko 55 godina. Tako je i na ostalim dnevnim i tjednim kvizovima, što su nam potvrdili sugovornici. Procjena je da se barem 20 kvizova igra svakog dana u Zagrebu, dakle, nije riječ o nekakvom malom uzorku.

– Nema puno igrača mojih godina na kvizovima, najčešće sam i najstariji na kvizu, rekao nam je Robert. Istog mišljenja su Zlatko i Stipan koji smatraju da je onih njihovih godina najmanje, ali da ima dosta kvizaša koji su studenti, ali i onih srednje dobi, daleko od mirovine.

Iako su u manjini, lijep je osjećaj natjecati se s mlađima i bržima. Uostalom, većina ih i igra s pojedincima koji su i po 20 godina mlađi, tako da ih mlado društvo pomlađuje. Uz to, nauče i nešto novo.

– Mi imamo mlado društvo na kvizu i osjećaj je dobar. Većinom nas je dvoje malo starijih i dvoje do troje mladih. To nas sve pomlađuje, rekao je Robert. S druge strane, za Zlatka je odlično što su na kvizovima pretežito mladi ljudi, jer se osjeća super.

Hobi i zabava za sve

Nije samo mlađima kviz jedan od najdražih hobija. Za one starije to je jedna prava razonoda koja je ekvivalent noćnim izlascima,  ali je i dalje puno mirnije i kulturnije od nekakve zabave u klubu. Pub kviz je večernja zabava koja u svoja dva do tri sata trajanja služi kao druženje i razgovor s prijateljima. Kako se kvizovi održavaju na više lokacija dnevno, neki od kvizaša tjedno pohode i po tri kviza.

– Tjedno igram jedan do dva kviza, iako se dogodi i da odigram tri kviza u tjednu. Kvizovi su društvena aktivnost koja nema dobnu granicu. To je spoj zabave i intelekta. Nema veze s godinama, već s nečijom urođenom željom za igrom, pa i za pobjeđivanjem, lijepo nam je sve opisao Zlatko.

Za Stipana postoje dva točna tjedna termina i kviza na koje ide. Kako on kaže, kviz je nešto što igraju svi.

– Ma, kviz je svakako jedan od najvećih hobija. Idem tjedno, mogao bih reći, dva puta. Riječ je o općim kvizovima koji se održavaju u kafićima. Igraju se određenim danom u tjednu. Mi redovito idemo na dva kviza, ponedjeljkom i subotom.

Iako je kviz vrlo bitna društvena aktivnost, neki moraju pronaći vrijeme i za poljoprivredne ‘radosti’. No, kad se malo bolje razmisli, vjerojatno nema bolje kombinacije od kviza i prirode.

– Igramo kviz ligu na nekoliko mjesta. Svakako mogu reći da mi je to među glavnim hobijima, ali imam još vrt i voćnjak koji netko treba obrađivati, uz osmijeh je rekao Robert.

Savršen način razvijanja mozga

Kako društvene igre razvijaju mozak, smanjuju demenciju, sličan utjecaj imaju i pub kvizovi. Osim druženja i zabave, vi odgovarate na pitanja, što znači da morate razmišljati o točnimodgovorima, ali i razvijati vaša sjećanja jer se prisjećate nekih stvari ili trenutaka iz prošlosti.

– Uvjeren sam da igranje kvizova u ‘starijoj dobi’ smanjuje demencije, ‘bilda’ možda stanice koje se treniraju kao i svaki mišić. Kvizovi razvijaju osjećaj ‘još nisam za baciti’, uglavnom poželjan je oblik zabave za sve uzraste, odlično je pojasnio Zlatko, koji se inače dosta razumije u prirodne znanosti.

Kvizovi zahtijevaju i praćenje novih trendova i informacija. Nekima malo ‘teže padaju’ moderna pitanja, ali s druge strane, normalno je da autor kviza obuhvati sve generacije i sva područja.

– Što se tiče praćenja novih trendova, često sam sebe uhvatim kako ‘pokušavam’ upamtiti sve moguće informacije na koje se ne bih osvrnuo. Primjerice, tko je napisao scenarij za neki film, na kojem je otoku najveće jezero, tko pjeva neku pjesmu koja mi uopće nije dobra ili tko je novi predsjednik Zimbabvea, kaže nam Zlatko.

Od mlađih se svašta nauči

Od mlađih se mogu ‘uhvatiti’ neke moderne informacije. Najčešće je riječ o videoigrama, modernim filmovima, glazbi i tehnologiji.

– Pomaže u praćenju društvenih trendova i događaja. Od mlađih se generacija nauče neke stvari, s kojima se mi inače ne bi susreli. Najčešće se radi o popularnoj glazbi, videoigricama i putovanjima. Mlađi sve više putuju, npr. znaju više o jelima koja se jedu u nekim stranima državama. Bilo je jedno pitanje o videoigrici ‘Minecraft’. To mogu znati samo oni koji igraju te igrice, ali srećom imali smo mi jednog takvog, rekao nam je Stipan.

Kvizovi su zaista jedna aktivnost koja razvija mozak, spoj druženja i znanja, izlazak koji ne traje dugo noć, već do 22-23 sata navečer, Kao takvi, kvizovi su savršeni za umirovljenike kojih je, vjerujemo, sve više na pub kvizovima.