Više od 40 posto Hrvata umre od srca: “Dobiti srčani udar opasnije je od COVID-a”

Jasmina Grgurić
29. rujna 2020.
Novosti
A- A+

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u svijetu, ali i Hrvatskoj. Osobe koje od njih boluju, u vrijeme pandemije koronavirusa imaju povećani rizik od razvoja težih komplikacija. No, i virus može oslabiti naše srce. Na Svjetski dan srca, koji obilježavamo danas, važno je osvijestiti što sve možemo učiniti kako bismo sačuvali i zaštitili naš najvažniji mišić.

Ilustracija: Rawpixel

Pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, zagađenje zraka…. sve su to mogući uzroci razvoja kardiovaskularnih bolesti. S njima se izlažemo opasnosti i od razvijanja teškog oblika bolesti u slučaju obolijevanja od koronavirusa. Male promjene poput pravilne prehrane, prestanka pušenja i aktivnosti mogu dovesti do poboljšanja, što je poruka i današnjeg Svjetskog dana srca.

Više od 40 posto Hrvata umre od srca

Kardiovaskularne bolesti uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine  biti uzrokom 23 milijuna smrti.  Prema podacima HZJZ-a, u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti također na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22.020 osoba, odnosno 42,5 posto ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 47,9% umrlih žena (12.673) i  36,9% umrlih muškaraca (9.347).

Ono što ohrabruje jesti da je posljednjih 15-ak godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti, nego za ishemijsku bolest srca. No, kardiovaskularne bolesti su i dalje vodeći uzrok smrtnosti i obolijevanja.

U usporedbi s Europom, Hrvatska spada među zemlje koje imaju srednje visoke stope kardiovaskularne smrtnosti sa 292 slučaja na 100.000 stanovnika. Prosjek za zemlje  europske regije iznosi 315 na 100.000 osoba, a za zemlje EU 190,  dok je raspon stopa za zemlje EU od 97-565 (Francuska-Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama, Hrvatska ima višu stopu smrtnosti od Slovenije (198), Austrije (182),  Italije (152), a nižu stopu od Mađarske (371).

Koronavirus oštećuje naša srca

Starije osobe i osobe s kroničnim bolestima, od kojih se posebno ističu kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, kronične bolesti pluća, pretilost, kronična bubrežna bolest i rak, kao i osobe s oslabljenim imunološkim sustavom, imaju veći rizik za nastanak težih kliničkih slika bolesti Covid-19 i povećanu smrtnost.

Angina pektoris: Što srce voli da ga ne boli?

“Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, uključujući muški spol, stariju dob, dijabetes, hipertenziju i pretilost, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom COVIDa-19, bez obzira je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda, virus može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje, što predstavlja povećani rizik od smrtnosti” – pojašnjava dr. Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

 

Dobiti srčani ili moždani opasnije je od COVID-a

Kod kroničnih bolesnika, pri pojavi ozbiljnih znakova infekcije, kao što je teško disanje, stezanje ili bol u prsnom košu, vrlo visoka tjelesna temperatura, odmah trebala potražiti liječničku pomoć. Prvo i osnovno pravilo u liječenju svih kroničnih bolesti, među kojima se nalaze i kardiovaskularne bolesti, glasi da treba nastaviti dalje koristiti svoju terapiju kronične bolesti kao do sada.

Istovremeno je nastupio jako zabrinjavajući trend. Naime, srčani bolesnici počeli su izbjegavati posjete hitnim službama i svojim liječnicima. To izbjegavanje pripisuje se strahu od virusa.

“Stoga je važno osvijestiti srčane bolesnike da su ordinacije primarne zdravstvene zaštite, bolnice, hitni prijemi sigurna mjesta i da ukoliko imaju potrebe ići, trebaju ići. Puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om. Brza reakcija je jako bitna i posjet liječniku ne treba odgađati” – kaže dr. Kralj.

 

Zavod za javno zdravstvo napravio je analizu hospitalizacija od infarkta miokarda za prvih šest mjeseci ove godine, te usporedbu s 2019. godinom u istom periodu za bolnice u Zagrebu.  Iz prvih preliminarnih rezultata vidljivo je da je od 1.siječnja do 30. lipnja broj hospitalizacija u bolnicama Zagreba, za infarkt miokarda manji u prosjeku za 14 posto. No, slijedi analiza po mjesecima, jer moguće je smanjenje veće u vrijeme „lockdown perioda“ te većeg broja novooboljelih osoba od Covida 19.

Kako voditi brigu o srcu kada smo kod kuće?

Kako voditi brigu o vlastitom srcu kad smo zatvoreni u kući savjetuju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:

  • Nastavite se baviti tjelovježbom, jedite uravnoteženo i naspavajte se
  • Nastavite komunicirati s drugima, održavajte prijateljstva, održavajte kontakte s obitelji
  • Nemojte prekomjerno čitati/slušati o pandemiji, te pritom koristite samo provjerene izvore
  • Nemojte stres pokušati liječiti pomoću alkohola i droge
  • Nemojte izbjegavati posjet hitnoj službi ili svom liječniku zbog straha od zaraze jer puno je opasnije dobiti srčani ili moždani udar nego zaraziti se COVID-om.
Više od 40 posto Hrvata umre od srca: “Dobiti srčani udar opasnije je od COVID-a”
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap