Novosti Zagreb iznad EU prosjeka po stopi zaposlenosti: Ostatak Hrvatske nažalost kaska

Zagreb iznad EU prosjeka po stopi zaposlenosti: Ostatak Hrvatske nažalost kaska

Janja Pilić
Janja Pilić

08. listopad 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Zagreb iznad EU prosjeka po stopi zaposlenosti: Ostatak Hrvatske nažalost kaska

Radnici u uredu | Foto: Canva

Stopa zaposlenosti bila je 76,1 posto u EU, a 80,8 posto u Zagrebu 2025. godine. Zagreb je premašio europski prosjek i po udjelu radnog stanovništva.

Udio radno sposobnog stanovništva u Europskoj uniji (EU) iznosio je 58,3 posto 1. siječnja 2025. godine. U Hrvatskoj su samo Grad Zagreb i Zagrebačka županija bili iznad tog prosjeka, prema podacima Eurostata. Slično je sa stopom zaposlenosti, koja je jedino u Zagrebu tijekom 2025. godine premašila cilj Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava za 2030. godinu. Inače, pod radno sposobnim stanovništvom i zaposlenima broje se osobe u dobi od 20 do 64 godine.

Jedna regija bila je na stopi zaposlenosti ispod 70 posto

Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 64 godine u EU-u povećala se 2025. na 76,1 posto, najvišu razinu od 2009. godine. To je samo 1,9 postotnih bodova niže od 78 posto, cilja Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava za 2030. godinu.

Najviša stopa zaposlenosti od 80,8 posto zabilježena je u Gradu Zagrebu te jedino ondje premašuje cilj Akcijskog plana EU-a i europski prosjek. Blizu, ali i dalje ispod tog praga te ispod prosjeka EU-a nalazila se Sjeverna Hrvatska sa stopom od 75,8 posto. Još nižu stopu zaposlenosti ima Jadranska Hrvatska sa 73,8 posto, a najnižu Panonska Hrvatska sa 68,4 posto.

Skoro 60 posto radno sposobnih u Zagrebu

Statistika Eurostata pokazuje da zaposlenost u Hrvatskoj stagnira, bez promjene u drugom tromjesečju u odnosu na prvo. Na razini EU i eurozone, povećanje iznosi samo 0,1 posto, o čemu smo pisali ovdje.

Najveći udio od 59,9 posto radno sposobnog stanovništva u Hrvatskoj nalazio se u Gradu Zagrebu. U stopu su ga pratile Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija s udjelom od 59,8 posto. Iznad prosjeka EU-a od 58,3 posto bila je još samo Zagrebačka županija.

Od 57 do 58,3 posto radno sposobnog stanovništva živjelo je većinom na sjeveru Hrvatske, kako u unutrašnjosti tako i na obali. To uključuje Istarsku, Primorsko-goransku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku te Osječko-baranjsku županiju. Među njima je i Splitsko-dalmatinska županija, jedina na jugu s udjelom koji prelazi 57 posto.

Najmanji udio radno sposobnih u jednoj dalmatinskoj županiji

Međimurska županija jedina je na sjeveru s udjelom radno sposobnog stanovništva ispod 57 posto, točnije s bliskih 56,9 posto. Od 55 do 57 posto radno sposobnih osoba živjelo je u unutrašnjosti, u Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj i Ličko-senjskoj županiji.

Taj postotak zabilježen je i na obali, među stanovnicima Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije. Najmanji udio od 54,2 posto radno sposobnog stanovništva nalazio se u Šibensko-kninskoj županiji.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.