Zaposlenost u Hrvatskoj stagnira: Stanje je slično i na razini Europe

Broj zaposlenih u Hrvatskoj nije mijenjao od prvog do drugog tromjesečja ove godine, to jest nije došlo ni do rasta ni do pada zaposlenosti. To Hrvatsku svrstava malo ispod, ali jako blizu prosjeka EU i eurozone, gdje je povećanje iznosilo 0,1 posto, prema procjenama Eurostata. U međuvremenu, broj radnika u srpnju se povećao za 3.549 osoba u odnosu na lipanj, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), o čemu smo pisali ovdje.

Europljani su odradili više sati na poslu

U cijeloj EU je bilo zaposleno ukupno 221,4 milijuna osoba tijekom drugog tromjesečja od kojih je 176,4 milijuna zaposleno u području eurozone. Najveće povećanje među zemljama članicama imao je Portugal s jedan posto više zaposlenih, a slijede ga Češka i Malta s 0,9 posto. Najveći pad broja zaposlenih bilježi Finska s -0,8 posto, a nakon nje Grčka s -0,4 posto.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

U usporedbi s prošlom godinom, točnije drugim tromjesečjem 2025., bilježi se rast zaposlenosti od 0,5 posto u eurozoni i 0,4 posto u EU. Hrvatska ih po rastu zaposlenosti u tom razdoblju nadmašuje s 1,1 posto. Istovremeno, Malta je imala najveći rast od svih članica EU s 4,4 posto više zaposlenih, a najveći pad od -1,3 posto imala je Rumunjska.

Zaposleni u EU i eurozoni su odradili 0,1 posto više sati u drugom nego u prvom tromjesečju. Porast je zabilježen i kad se usporedi drugo tromjesečje ove s prošlom godinom, i to od 0,7 posto u eurozoni te 0,8 posto u EU.

Rast BDP-a u drugom tromjesečju, ali ispod prosjeka EU

Bruto domaći proizvod (BDP) je u eurozoni porastao za 0,6 posto tijekom drugog tromjesečja, u odnosu na prvo, prema procjeni Eurostata. Rast je blago veći na razini Europske unije (EU) gdje iznosi 0,7 posto. U Hrvatskoj je BDP u tom razdoblju porastao za 0,4 posto, što je ipak niže od prosjeka EU i eurozone.

Kad se usporedi drugo s prvim tromjesečjem, unutar EU je BDP najviše porastao u Irskoj za 10,2 posto. Slijede susjedna Slovenija s povećanjem od 1,8 posto pa Litva s 1,7 posto. Jedina zemlja EU u kojoj se od prvog do drugog tromjesečja smanjio BDP, i to za -0,1 posto, bila je Austrija.

Hrvatski BDP nadmašuje europski na godišnjoj razini

Rast BDP-a u eurozoni iznosi 1,2 posto za drugo tromjesečje ove godine kad se uspoređuje s istim razdobljem 2025. U Europskoj uniji je BDP u drugom tromjesečju ove godine veći za 1,4 posto, u odnosu na drugo tromjesečje lani.

Povećanje u Hrvatskoj premašuje prosjek EU i eurozone s 1,7 posto. To je ujedno i 22. uzastopno tromjesečje povećanja BDP-a, naglasio je premijer Andrej Plenković, o čemu smo pisali ovdje. Prvak među članicama EU je Malta s BDP-om većim za pet posto na godišnjoj razini dok najveći pad od -2 posto bilježi Rumunjska.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.