Početak godine bilježi demografski rast: Više rođenih i manje umrlih nego 2025.
U prvom kvartalu ove godine prirodni prirast je u minusu, ali manjem nego prošle. S druge strane, ove godine je bilo više razvoda i manje brakova.
10:19 196 d 10.05.2026
Stariji na ulici | Foto: Pexels
Mladih je u Hrvatskoj, ali i u EU, sve manje zadnjih 20 godina. Istovremeno se broj starijih povećava kao i srednja dob stanovništva.
Hrvatska je postala jedna od zemalja Europske unije (EU) s najvećim smanjenjem broja stanovnika tijekom posljednja dva desetljeća. Bilježi i jedan od najvećih porasta osoba starijih od 80 godina u usporedbi s ostalim zemljama EU-a u periodu od 20 godina, sudeći prema statistici Eurostata. Povećala se i srednja dob stanovništva kao i očekivani životni vijek građana, no usprkos tome on je blizu razine EU-a otprije 20 godina. Ipak, 2024. i 2025. godine broj stanovništva je blago rastao, a početak godine je također zabilježio demografski rast, o čemu smo pisali ovdje.
Broj stanovnika u Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina, od 2005. do 2025. godine, pao s 4,31 milijuna na 3,87 milijuna. Radi se o 440.000 stanovnika manje zbog čega je postala jedna od zemalja s najvećim relativnim smanjenjem stanovništva za 10 posto. Pad je krenuo 2010. godine, a broj je na najnižu točku pao 2023. s 3,85 stanovnika. Ipak, u posljednje dvije godine, vidljiv je rast od po 10.000 stanovnika godišnje.
Za usporedbu, kad se pogleda prosjek EU-a, u 20-godišnjem razdoblju je ukupan broj stanovnika porastao za četiri posto, s 435 milijuna na 451 milijun. Prvi pad stanovništva zabilježen je 2011. godine, jednu godinu nakon početka pada u Hrvatskoj, ali je broj u EU nakon toga nastavio rasti. Novi pad je vidljiv 2021. godine nakon čega broj EU stanovnika opet nastavlja rasti. Tijekom tog 20-godišnjeg razdoblja broj stanovništva porastao je u 19 zemalja članica EU-a, a smanjio se u njih osam, uključujući u Hrvatskoj.
Gustoća naseljenosti u Hrvatskoj je u 2024. godini brojala 69,2 osobe po kilometru kvadratnom što je ispod prosjeka EU-a koji je iznosio 110,7. Brojke se značajno razlikuju među članicama i kreću se između 19 osoba po kilometru kvadratnom u Finskoj te 1.817 u Malti. U odnosu na 2004. godinu, broj je u Hrvatskoj pao sa 76,1 dok je u EU porastao sa 105,3, a porastao je u ukupno 19 članica EU.
Djece i mladih adolescenata ispod 15 godina u EU je bilo 65 milijuna 2025. godine i činili su 14,4 posto ukupnog stanovništva dok su u Hrvatskoj tada činili 13,8 posto. Prije 20 godina stanje u Hrvatskoj s udjelom od 15,9 posto bilo je gotovo izjednačeno s prosjekom EU-a od 16 posto. Odonda se bilježi postepen pad i u Hrvatskoj i u EU te je u većini država članica došlo do smanjenja te dobne skupine.
Kad su u pitanju mlađi od 19 godina, u Hrvatskoj su činili 18,8 posto populacije na početku prošle godine dok su u EU činili malo više, odnosno 19,8 posto populacije. Prije 20 godina oba postotka su bila viša. Udio u Hrvatskoj je 2005. godine iznosio 22 posto i bio bliže prosjeku Europske unije koji je iznosio 22,2 posto. U posljednjih 20 godina smanjio se i u svim državama članicama.
Početak godine bilježi demografski rast: Više rođenih i manje umrlih nego 2025.
U prvom kvartalu ove godine prirodni prirast je u minusu, ali manjem nego prošle. S druge strane, ove godine je bilo više razvoda i manje brakova.
10:19 196 d 10.05.2026
Stiže Zakon o demografskoj obnovi: Cilj je povećati natalitet i vratiti iseljenike
Oko 40-ak stručnjaka u Znanstvenom savjetu pripremat će Zakon o demografskoj obnovi. Prijedlog se planira završiti do posljednjeg kvartala godine.
16:33 214 d 22.04.2026
Broj osoba u dobi od 80 i više godina diljem Europske unije povećao se u svakoj zemlji od 2005. do 2025. godine. Hrvatska bilježi jedan od najvećih porasta s povećanjem od tri postotna boda. Na početku prošle godine ta dobna skupina činila je 5,4 posto ukupnog stanovništva što je porast s 2,9 posto u 2005. godini.
Udio je još veći kad se gleda prosjek Europske unije s udjelom od 6,2 posto prošle godine. 20 godina prije, na razini EU on je iznosio 3,9 posto, što je i tad bilo više nego u Hrvatskoj gdje je iznosio 2,9 posto.
Kad je u pitanju populacija od 65 do 79 godina, njihov udio od 2005. do 2025. godine raste i u EU i u Hrvatskoj s tim da je kod nas konzistentno veći. Tad je u EU iznosio 12,7 posto, a u Hrvatskoj 14,4 posto te je za 20 godina porastao na 15,8 posto, odnosno 17,9 posto.
U cijeloj Europskoj uniji je 1. siječnja prošle godine bilo 99 milijuna osoba u dobi od 65 godina ili više. Činili su 22 posto ukupnog stanovništva, a povećanje u odnosu na 2005. godinu se vidjelo u svim zemljama članicama.
Njemački 'Baby boomeri' odlaze u mirovinu: Pad stanovništva ne može popraviti imigracija
Projekcije Njemačkog statističkog ureda ukazuju na pad stanovništva od 10 posto prije 2070. godine. Imigracija ga može eventualno ublažiti.
16:38 269 d 26.02.2026
Žene u Hrvatskoj: Žive dulje nego muškarci, ali podložnije su siromaštvu
Žena je u Hrvatskoj više nego muškaraca. Žive dulje, ali teže, jer imaju manja primanja u starosti i podložnije su siromaštvu.
09:00 259 d 08.03.2026
Srednja dob stanovništva povećala se za 5,3 godine u EU, s 39,6 godina 2005. godine na 44,9 godina prošle godine. Pri tom iznosi 43,3 godine za muškarce i 46,5 godina za žene. U Hrvatskoj se u periodu od tih 20 godina povećala s 40,8 godina na 45,5 godina. To je ispod prosjeka Europske unije, a rast je također nešto manji jer je stanovništvo 4,7 godina starije.
Očekivani životni vijek pri rođenju u Hrvatskoj se povećao sa 74,9 godina u 2004. na 78,5 godina u 2024. godini što je za 3,6 godina više. Rast je veći od prosjeka Europske unije gdje je očekivani životni produžen za još 3,2 godine.
Ipak, u EU se već 2004. očekivao životni vijek od 78,3 godine koji je gotovo jednak kao 2024. u Hrvatskoj. Prema procjenama iz 2024. godine, očekivalo se da će se u EU u prosjeku živjeti 81,5 godina. Inače, očekivani životni vijek povećao se u svim državama članicama u periodu od 2004. do 2024. godine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
Pet minuta provjere, manje hodanja po šalterima: Evo što trebate provjeriti
Od 1. siječnja 2027. prava se ostvaruju prema podacima iz SRS-a. Provjerite ih online ili uz pomoć djelatnika u ispostavi Porezne uprave.
06:00 5 d 17.11.2026
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 12 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 34 d 19.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 22 d 31.10.2026
Bakina kuhinja: Mekane buhtle koje brže nestanu nego što se naprave
Buhtle su idealna poslastica koju lako možete napraviti kod kuće. Priprema je jednostavna, ali ove mekane buhtle brže nestanu nego što se naprave.
07:34 12 h 22.11.2026
Dom za starije na veliko nabavlja kolače i kruh: Krempite jednom mjesečno
Dom za starije će razni kolači, kruh i peciva koštati oko 66.000 eura. Od kolača su na popisu, među ostalim, jafa šnite, pita sa sirom, ali i torte.
07:34 12 h 22.11.2026
Hrvatska u pola godine izgubila 6.000 birača: Najveći pad u ovim županijama
Hrvatska je u zadnjih godinu dana izgubila gotovo 14.000 birača, a u zadnjih šest mjeseci više od 6.000. Pet županija je u plusu, a pet u minusu.
07:33 12 h 22.11.2026
Foto dana: 'Kroz kreativno stvaranje unijeli smo blagdanskog duha u naš Dom'
Pripreme za Božić u Domu za starije Glina već su počele. Umirovljenici su se družili na kreativnoj radionici i izrađivali lijepe božićne ukrase.
07:31 12 h 22.11.2026
Dok Ministarstvo svake godine dijeli više od 500 stipendija, u šest godina svega ih se 415 zaposlilu u školi, a 374 ondje i dalje radi.
08:05 11 h 22.11.2026
Preminuo donedavni dekan Pravnog fakulteta i kandidat za rektora, ovako je zamišljao sveučilište
Preminuo je Ivan Koprić, donedavni dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu i kandidat za rektora na ovogodišnjim izborima.
07:53 11 h 22.11.2026
Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije
Vlasnici stanova koji se ne uspiju dogovoriti sa susjedima mogli bi ostati bez mogućnosti samostalnog izbora upravitelja zgrade.
09:42 9 h 22.11.2026
Par je za iznimno nisku cijenu kupio dvokatnicu iz 19. stoljeća i krenuli su s renovacijom. Samo prozori mogli bi ih stajati skoro kao cijeli objekt.
09:22 10 h 22.11.2026