Hrvati su skoro pet godina stariji: Imamo jedan od najvećih padova broja stanovnika u EU

Hrvatska je postala jedna od zemalja Europske unije (EU) s najvećim smanjenjem broja stanovnika tijekom posljednja dva desetljeća. Bilježi i jedan od najvećih porasta osoba starijih od 80 godina u usporedbi s ostalim zemljama EU-a u periodu od 20 godina, sudeći prema statistici Eurostata. Povećala se i srednja dob stanovništva kao i očekivani životni vijek građana, no usprkos tome on je blizu razine EU-a otprije 20 godina. Ipak, 2024. i 2025. godine broj stanovništva je blago rastao, a početak godine je također zabilježio demografski rast, o čemu smo pisali ovdje.

Pad broja stanovnika od 10 posto

Broj stanovnika u Hrvatskoj je u posljednjih 20 godina, od 2005. do 2025. godine, pao s 4,31 milijuna na 3,87 milijuna. Radi se o 440.000 stanovnika manje zbog čega je postala jedna od zemalja s najvećim relativnim smanjenjem stanovništva za 10 posto. Pad je krenuo 2010. godine, a broj je na najnižu točku pao 2023. s 3,85 stanovnika. Ipak, u posljednje dvije godine, vidljiv je rast od po 10.000 stanovnika godišnje.

Za usporedbu, kad se pogleda prosjek EU-a, u 20-godišnjem razdoblju je ukupan broj stanovnika porastao za četiri posto, s 435 milijuna na 451 milijun. Prvi pad stanovništva zabilježen je 2011. godine, jednu godinu nakon početka pada u Hrvatskoj, ali je broj u EU nakon toga nastavio rasti. Novi pad je vidljiv 2021. godine nakon čega broj EU stanovnika opet nastavlja rasti. Tijekom tog 20-godišnjeg razdoblja broj stanovništva porastao je u 19 zemalja članica EU-a, a smanjio se u njih osam, uključujući u Hrvatskoj.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Gustoća naseljenosti u Hrvatskoj je u 2024. godini brojala 69,2 osobe po kilometru kvadratnom što je ispod prosjeka EU-a koji je iznosio 110,7. Brojke se značajno razlikuju među članicama i kreću se između 19 osoba po kilometru kvadratnom u Finskoj te 1.817 u Malti. U odnosu na 2004. godinu, broj je u Hrvatskoj pao sa 76,1 dok je u EU porastao sa 105,3, a porastao je u ukupno 19 članica EU.

Udio mladih pada i u Hrvatskoj i u EU

Djece i mladih adolescenata ispod 15 godina u EU je bilo 65 milijuna 2025. godine i činili su 14,4 posto ukupnog stanovništva dok su u Hrvatskoj tada činili 13,8 posto. Prije 20 godina stanje u Hrvatskoj s udjelom od 15,9 posto bilo je gotovo izjednačeno s prosjekom EU-a od 16 posto. Odonda se bilježi postepen pad i u Hrvatskoj i u EU te je u većini država članica došlo do smanjenja te dobne skupine.

Kad su u pitanju mlađi od 19 godina, u Hrvatskoj su činili 18,8 posto populacije na početku prošle godine dok su u EU činili malo više, odnosno 19,8 posto populacije. Prije 20 godina oba postotka su bila viša. Udio u Hrvatskoj je 2005. godine iznosio 22 posto i bio bliže prosjeku Europske unije koji je iznosio 22,2 posto. U posljednjih 20 godina smanjio se i u svim državama članicama.

Više od pet posto ljudi je starije od 80

Broj osoba u dobi od 80 i više godina diljem Europske unije povećao se u svakoj zemlji od 2005. do 2025. godine. Hrvatska bilježi jedan od najvećih porasta s povećanjem od tri postotna boda. Na početku prošle godine ta dobna skupina činila je 5,4 posto ukupnog stanovništva što je porast s 2,9 posto u 2005. godini.

Udio je još veći kad se gleda prosjek Europske unije s udjelom od 6,2 posto prošle godine. 20 godina prije, na razini EU on je iznosio 3,9 posto, što je i tad bilo više nego u Hrvatskoj gdje je iznosio 2,9 posto.

Populacija iznad 65 također raste

Kad je u pitanju populacija od 65 do 79 godina, njihov udio od 2005. do 2025. godine raste i u EU i u Hrvatskoj s tim da je kod nas konzistentno veći. Tad je u EU iznosio 12,7 posto, a u Hrvatskoj 14,4 posto te je za 20 godina porastao na 15,8 posto, odnosno 17,9 posto.

U cijeloj Europskoj uniji je 1. siječnja prošle godine bilo 99 milijuna osoba u dobi od 65 godina ili više. Činili su 22 posto ukupnog stanovništva, a povećanje u odnosu na 2005. godinu se vidjelo u svim zemljama članicama.

Srednja dob je manja od europskog prosjeka

Srednja dob stanovništva povećala se za 5,3 godine u EU, s 39,6 godina 2005. godine na 44,9 godina prošle godine. Pri tom iznosi 43,3 godine za muškarce i 46,5 godina za žene. U Hrvatskoj se u periodu od tih 20 godina povećala s 40,8 godina na 45,5 godina. To je ispod prosjeka Europske unije, a rast je također nešto manji jer je stanovništvo 4,7 godina starije.

Očekivani životni vijek pri rođenju u Hrvatskoj se povećao sa 74,9 godina u 2004. na 78,5 godina u 2024. godini što je za 3,6 godina više. Rast je veći od prosjeka Europske unije gdje je očekivani životni produžen za još 3,2 godine.

Ipak, u EU se već 2004. očekivao životni vijek od 78,3 godine koji je gotovo jednak kao 2024. u Hrvatskoj. Prema procjenama iz 2024. godine, očekivalo se da će se u EU u prosjeku živjeti 81,5 godina. Inače, očekivani životni vijek povećao se u svim državama članicama u periodu od 2004. do 2024. godine.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.