S predsjednicom SUH-a razgovarali smo o zahtjevima o kojima pregovaraju s ministrom. Višnja Stanišić ukazuje i na pasivnost umirovljenika.
S predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske, Višnjom Stanišić razgovarali smo u povodu Međunarodnog dana starijih osoba koji se obilježava 1. listopada. Mirovine su rasle, ali standard umirovljenika lošiji je uslijed 'umirovljeničke' inflacije, smatra SUH-ova čelnica. S druge strane, upozorava, nisu spremni boriti se za svoja prava.
Žive li umirovljenici dobro u Hrvatskoj?
Nisam sigurna je li im baš toliko loše. Ima onih koji su zadovoljni, ali nemaju empatije prema onima kojima nije dobro. Umirovljenici koji imaju dovoljno htjeli bi još više, ali ne razumiju one koji nemaju dovoljno za život. Umirovljenici žive lošije, unatoč tomu što su mirovine u ovih posljednjih pet godina rasle, kažu, oko 60 posto. Istovremeno je standard lošiji, jer za tih 60 posto više mogu kupiti manje nego prije pet godina. Inflacija obuhvaća prosjek proizvoda u kojima su pojeftinili oni koje umirovljenici ne kupuju. Umirovljenička inflacija nije četiri, nego 20 posto, jer oni kupuju ono što je najviše poskupjelo, hrana, tržnica, lijekovi, razne usluge...
Zašto na današnji dan više nema organiziranih okupljanja kao nekad?
Vidjeli ste i sami koliki je bio odaziv umirovljenika na travanjskom prosvjedu za veće mirovine i plaće. Umirovljenici komentiraju po društvenim mrežama, ali nisu se spremni boriti za sebe. Tko bi došao na takvo prosvjedno okupljanje? Da se dijeli grah ili dočekuju sportaši, možda bi i bilo odaziva, ovako ne. Današnji mentalitet je po onoj staroj 'ako je meni krepala krava, neka krepa i susjedu'. Ljudi su zadovoljni kada vide da je drugima lošije. Ne razumiju da je borba za veće plaće ujedno i borba za veće mirovine. Nitko im ne brani da se pobune.
Je li prosvjed ZET-a došao kao 'čestitka' umirovljenicima?
S obzirom na vrlo podijeljene stavove i unutar članstva Sindikata umirovljenika Hrvatske, ne mogu komentirati stav SUH-a oko štrajka, a osobni komentar ne želim dati. Kako ćemo gledati na taj štrajk, ovisi o našem mentalnom sklopu. Politizacija se jako očitovala ovdje. Nastali trošak javnog prijevoza za umirovljenike? Ova situacija jednako pogađa i radnike, ne treba gledati samo sebe. Neke stvari se mogu i odgoditi, izuzev liječničkih pregleda. Naučili smo biti komotni, sada smo otkrili i vlastite noge i bicikle. Neki postavljaju pitanje zašto se umirovljenici ne bore za sebe, zašto oni ne prosvjeduju. Pitam se isto.
Koji bi bili prvi potezi za bolji standard umirovljenika?
Puno je konkretnih zahtjeva SUH-a o kojima pokušavamo komunicirati s novim ministrom rada i mirovinskog sustava, dajemo prijedloge. Ministar je bio benevolentan, ukinuo je porez na mirovine zbog ranijeg dogovora s HSU-om, a to nije bilo ključno pitanje za riješiti. Umirovljenike sada najviše zanima godišnji dodatak koji stiže u prosincu. Neformalno smo o tome razgovarali s državnim tajnikom koji kao da nas već priprema da će to biti oko osam eura. Toliko je dodatak trebao biti lani, sjećate se pa je na kraju bio šest eura po godini staža. Sad će ispasti da će dati više, a toliko je već trebalo biti. Tko zna koje će sada opravdanje država imati za to što ne može dati više. Lani je to bio inkluzivni dodatak za koji troškovi rastu.
Jedan od naših prijedloga je da se uvede socijalni dodatak za one s najnižom mirovinom, ali prema imovinskog cenzusu koji bi trebao biti vidljiv iz registra stanovništva. Austrija ima slično, cenzus im je 1.300 eura pa nije za očekivati da bi toliki bio i kod nas, ali recimo i da bude 1.000 eura, svi koji imaju prihode iznad tog iznosa, ne bi dobili dodatak. To se odnosi i na iznajmljivače, one koji rade i ostale koji imaju male mirovine, ali uz njih ostvaruju prihode, kupuju stanove... Nema smisla da država socijalno štiti takve umirovljenike. Taj dodatak bi se isplaćivao iz socijalne skrbi.
Smatramo i da mirovine treba povećati tako da se iz izračuna izbaci pet do deset najlošijih godina rada. Ljudi su se u lošijim situacijama nalazili iz raznih razloga i ne zaslužuju zbog toga biti kažnjeni u mirovini. Sada imamo parcijalno podizanje mirovina samo određenim skupinama umirovljenika, a najviše zakinuti ostaju oni s najviše godina staža.
Vaša poruka za Međunarodni dan starijih osoba, ima li išta pozitivno?
Vjerojatno ovo govorim zbog ogorčenosti cijelom situacijom, ali nema pozitivno. Nitko umjesto umirovljenika neće voditi borbu za njih. Bez obzira i na godine i na bolesti, nitko se umjesto vas ne može boriti za vaša prava. Umjesto izlaska na ulice, komentira se po društvenim mrežama. Nije problem organizirati prosvjed, nije problem osigurati sve uvjete, ali bez podrške barem 50 posto umirovljenika koji bi došli, to ne bi imalo nikakvog smisla, jer jedino masovni dolazak može poslati dovoljno snažnu poruku.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.