Mirovine su u deset godina rasle 105 posto: Inflacija je pojela dobar dio tog kolača

Podatak da su mirovine u posljednjih deset godina rasle za čak 105 posto zvuči odlično, ali u proteklih deset godina događala se i inflacija s rekordnim stopama koje su prelazile ekstremnih 10 posto 2022. godine, nakon čega su se smanjivale pa onda opet počele rasti. Inflacija je u srpnju prešla četiri posto, o čemu smo pisali ovdje. Rast cijena, posebice energenata, što se onda prelilo i na poskupljenje usluga, rasplamsan je krizom na Bliskom istoku, a negativno se odrazilo i na prinose mirovinskih fondova, o čemu više ovdje.

Inflacija u zadnjih deset godina čak 41,4 posto

Prosječna mirovina isplaćena za lipanj ove godine iznosila je 728,90 eura. Prije deset godina umirovljenici su živjeli od prosječnih 356,41 eura. Mirovine su, dakle, rasle za oko 105 posto, točnije 104,5 posto. Kada taj podatak stavimo u kontekst inflacije, onda vidimo da je realan rast mirovina značajno manji. Inflacija je od lipnja 2016. do lipnja 2026. godine iznosila čak 41,4 posto, prema kalkulatoru Državnog zavoda za statistiku. Dakle, realno su mirovine rasle tek za nešto više od 44,6 %.

Prosječna mirovina za lipanj za skoro je 13 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine, a kada je iznosila oko 645 eura. Udio lipanjske mirovine od  728,90 eura u svibanjskoj prosječnoj neto plaći od 1.552 eura, prema najnovijem statističkom prikazu HZMO-a, iznosi 47 posto. Udio mirovine u plaći pao je s jedva dostignutih 47 posto u srpnju na 46,9 posto u kolovozu zbog rasta plaća. Udio će opet biti povoljniji nakon isplate usklađivanja u rujnu, o čemu smo pisali ovdje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Zanimljivo je da je udio mirovine u plaći bio veći 2016. godine, kada su mirovine bile više nego upola manje nego danas. Tada je prosječna mirovina iznosila 356,41 eura, a prosječna plaća 755 eura, što čini 47,2 posto udjela. 

Rast plaća odredio tri najveća usklađivanja

Rast mirovina generiran je inflacijom. Zbog rasta troškova života rasle su plaće, a oba faktora uzimaju se u formuli polugodišnjeg usklađivanja mirovina. Dakle, što je veći rast cijena i rast plaća, to su veće i mirovine. Osim toga, mirovine su rasle i kroz mirovinske reforme. Tako su na godišnji rast lipanjske mirovine za 13 posto utjecale zakonske izmjene kojima su povećane najniže mirovine, invalidske mirovine, kao i prijevremene mirovine ukidanjem penalizacije za starije od 70 godina. Usto je povećana i bonifikacija za dulji rad nakon stečenih uvjeta za starosnu mirovinu, dok su nove umirovljenice dobile godinu dana dodanog staža za svako dijete. 

Mirovine su pak najviše rasle 2024. godine i to za 15,67 posto, što je rezultat ogromnog rasta plaća u državnim i javnim službama koji se dogodio uoči parlamentarnih izbora. Drugi najveći rast imali smo godinu dana ranije, kada je u 2023. iznosio 14,91 posto, što je pak rezultat rekordne inflacije iz 2022. godine, uz rast plaća. Promatrano na godišnjoj razini prema lipanjskim podacima, ove godine bilježimo treći najveći rast mirovina od 12,97 posto, dok previše ne zaostaje ni lanjski rast mirovina za 11,09 posto. 

Lani i preklani istovremeno bilježimo i rekordne stope usklađivanja mirovina. Usklađivanje je od srpnja 2023. iznosilo 8,42 posto, a od srpnja 2024. 7,46 posto. U oba rekordna usklađivanja presudio je rast prosječne bruto plaće sa stopom promjene iznad 10 posto. dok je lani srpanjsko usklađivanje bilo treće najveće u povijesti sa 6,48 posto, pri čemu je također presudio rast plaća. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.