Klasičan popis stanovništva odlazi u povijest: Uvodi se elektronički središnji registar

Uvodi se elektronički Središnji registar stanovnika (SRS), službena evidencija svih podataka o stanovništvu koja će postati osnova za ostvarivanje socijalnih i drugih prava od 1. siječnja 2027. godine. Koristit će ga Vlada i sva tijela državne uprave za vođenje upravnih i drugih službenih postupaka, ali i s ciljem da različite mjere i potpore usmjere prema najpotrebnijima. Prisjetimo se, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić tvrdio je da se razvija digitalni alat za isplatu socijalnih naknada, o čemu smo pisali ovdje. Novi registar će građanima biti dostupan već od 1. lipnja ove godine i moći će samostalno upravljati podacima u njemu, a registrom se ukida i klasičan popis stanovništva.

Nema više naknada na temelju krivih podataka

- Registar za građane znači brže i jednostavnije ostvarivanje prava, kao i manje administracije, odnosno nepotrebnog prikupljanja dokumentacije i obilaženja šaltera, izjavio je ministar financija Tomislav Ćorić na konferenciji za medije te napomenuo da će državne institucije i jedinice lokalne i područne samouprave iz registra moći crpiti sve potrebne podatke.

Ministar smatra da se radi o 'ogromnom iskoraku' u funkcioniranju tijela javne uprave te vođenju fiskalne politike i politika vezanih uz proračun. Od građana se očekuje da u periodu od lipnja do kraja listopada uđu u registar, provjere podatke o sebi i po potrebi ih isprave kako bi unesene informacije bile vjerodostojne.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

- Više neće biti moguća situacija u kojoj, mimo registra, neko kućanstvo komunicira veći broj članova, ustvrdio je Ćorić te dodao da se na temelju krivih podataka moglo ostvariti određene naknade iz segmenta socijalne politike.

Novi registar je bio 10 milijuna eura jeftiniji od klasičnog popisa

Projekt je koštao 13,8 milijuna eura što je manje u usporedbi s troškom popisa stanovništva koji je iznosio 23 milijuna eura, naveo je na konferenciji ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša. Tvrdi da su Porezna uprava i Ministarstvo financija predano radili na integraciji podataka uz suradnju s drugim institucijama. Neke od njih su bile izvor podataka, a neke od njih će biti korisnici registra.

Registru će se moći pristupiti putem sustava e-Građani ili u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, a sve informacije te izravan pristup mogu ostvariti na web stranici SRS-a ovdje. Jamči se najviša razina zaštite privatnosti građana u skladu s GDPR regulacijom, a pristup podacima imaju isključivo ovlašteni korisnici, građani i institucije. Omogućen je samo kad za to postoji jasna i opravdana osnova, navedeno je na konferenciji.

Imat će podatke o više od pet milijuna građana

Registar će imati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i drugim obilježjima. Uključuje i podatke o srodstvu te podatke o kućanstvima i o tome tko ih sve čini. Sadržavat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara i službenih evidencija poput OIB-a, osobnog imena, prebivališta, obrazovanja i zaposlenja.

U registru će se pronaći i podaci o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja. Posebni dio registra uključivat će podatke dobivene na temelju dobrovoljnih izjava građana. Ono uključuju informacije o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima poput vjere, materinskog jezika i nacionalnosti te kontakt podatke.

Obuhvaćat će sve hrvatske državljane, ali i strance s prebivalištem i boravištem u Hrvatskoj. Uključit će i hrvatske državljane u inozemstvu koji imaju OIB. Radi se o ukupno otprilike 5,64 milijuna građana.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.