Umirovljenica Jadranka štedi u trećem stupu: Provjerili smo kako je to moguće

Umirovljenica Jadranka u mirovini je zadnje tri godine, a ono što je zanimljivo jest da i dalje uplaćuje novac u treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. U trećem stupu štedjeti je počela relativno kasno, a kada je vidjela da joj se time povećala osnovna mirovina, nastavila je štedjeti i dalje. Tragom njezine priče provjerili smo kakve su mogućnosti štednje u trećem stupu za, premda zvuči neobično, umirovljenike. Isplate iz trećeg stupa rastu, o čemu čitajte ovdje. 

'Dobijem više nego da stavljam doma u kuvertu'

- Počela sam štedjeti u 50-ima, desetak godina prije odlaska u mirovinu. Nisam uplaćivala puno, a dobivala sam i državne poticaje. Na kraju me rata mirovine koju dobijem iz trećeg stupa spašava, uvelike mi popravlja mirovinu. Onda sam odlučila uplaćivati i dalje pa to činim i sada. Ne uplatim puno, koliko mogu, nekoliko desetaka eura. Nakon pet godina imat ću taj novac na hrpi, a puno znače i prinosi koji se dobiju. Sada je inflacija to zaustavila, ali kada gledate višegodišnje razdoblje, u plusu ste više nego da to doma čuvate u kuverti, ispričala nam je Jadranka. Prinosi za treći stup trenutačno ne prelaze jedan posto, a većina fondova je u minusu, o čemu čitajte ovdje. 

Hanfa od mirovinskih društava prikuplja podatke o članovima dobrovoljnih mirovinskih fondova (treći stup) prema dobnim skupinama. Tako su krajem lipnja ove godine imali 91.568 članova starijih od 60 godina. Velika većina njih je u dobi od 60 do 69 godina, a riječ je o 68.442 člana. U trećem stupu štedi i 21.239 članova između 70 i 84 godina, dok je 1.887 štediša starije od 85 godina. Premda su razlozi članstva razni, među ovim osobama kriju se i umirovljenici poput Jadranke koji svjesno i dalje koriste treći stup kao oblik štednje, premda su već u mirovini. Kako funkcioniraju državni poticaji u trećem stupu, pisali smo ovdje. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Neograničeno trajanje članstva i dinamika uplata

Prava i obaveze članova dobrovoljnih mirovinskih fondova su isti za sve članove, bez obzira na radni status, kažu za portal Mirovina iz Hanfe. Zakonom o dobrovoljnim mirovinskim fondovima i pravilnicima donesenim na temelju tog Zakona nije propisano minimalno trajanje članstva ili minimalni broj uplata za člana koji je navršio 55 godina starosti, ali mirovinsko društvo može prospektom pojedinog fonda propisati dodatna prava i obveze. Primjerice, može propisati da nakon sklapanja ugovora o uvjetima isplate putem društva član više ne može uplaćivati na taj osobni račun, ali može otvoriti novi osobni račun u fondu i nastaviti uplaćivati u fond.

- To znači da korisnik mirovine dobrovoljnog mirovinskog fonda koji je ostvario pravo na isplatu mirovine putem mirovinskog društva može istodobno otvoriti novi osobni račun u dobrovoljnom mirovinskom fondu i nastaviti s dobrovoljnom mirovinskom štednjom. Na tom novom osobnom računu samostalno određuje visinu i dinamiku budućih uplata, dok istodobno nastavlja primati mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda u skladu s ugovorenim uvjetima i dinamikom isplate mirovine pojasnili su nam iz Hanfe. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu odbiti vaše članstvo u trećem stupu, o čemu smo pisali ovdje. 

Jednokratna isplata do 30 posto, ostalo uz mirovinu 

Član fonda može ostvariti pravo na mirovinu iz dobrovoljnog mirovinskog fonda najranije s navršenih 55 godina. Tu su i zakonom propisane iznimke, poput potpunog gubitka radne sposobnosti u slučaju kojeg je isplata moguća i ranije. Isto tako, za ugovore sklopljene prije 2019. godine na temelju ranijih zakonskih odredbi, pravo na isplatu može se ostvariti s navršenih 50 godina.

Nakon ostvarivanja prava iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, član fonda može zatražiti jednokratnu isplatu dijela sredstava s osobnog računa, pri čemu najviši iznos isplate može iznositi 30 posto. Budući da je već ostvario pravo iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, tako što je navršio propisanu životnu dob, dalje samostalno odlučuje o trajanju štednje, kao i o visini i dinamici uplata na novi osobni račun.

-  Kada odluči raspolagati sredstvima prikupljenima na tom računu, član može zatražiti jednokratnu isplatu do 30 % vrijednosti sredstava na osobnom računu, dok se preostali dio koristi za isplatu mirovine u skladu sa Zakonom. Stoga se preostali dio sredstava može koristiti za isplatu mirovine putem mirovinskog društva, mirovinskog osiguravajućeg društva ili društva za životno osiguranje. Ako član, primjerice, odabere isplatu putem mirovinskog društva, odnosno u obliku privremene mirovine, trajanje isplate mora biti ugovoreno na najmanje pet godina, zaključili su iz Hanfe. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.