Novosti Država popustila pravila za rad obiteljskih domova: Doznajemo što se mijenja

Država popustila pravila za rad obiteljskih domova: Doznajemo što se mijenja

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

26. svibanj 2026.

Google Dodajte Mirovina.hr kao željeni izvor na Googleu
Država popustila pravila za rad obiteljskih domova: Doznajemo što se mijenja

Predsjednica udruge Starka, Sabina Angelina Latin (u krugu)

Izmjenama Pravilnika popuštaju se uvjeti rada obiteljskih domova. O važnim novostima smo razgovarali s predsjednicom udruge Starka, Sabinom Latin.

Šestero starijih i nemoćnih osoba izgorjelo je u požaru ilegalnog objekta obiteljskog doma 'Zelena oaza' u Andraševcu prije šest godina. Tragedija je otvorila brojne nepravilnosti u radu obiteljskih domova za starije, od inspekcijskog nadzora koji je dotada izostajao pa do ilegalnog rada ovih privatnih ustanova za smještaj umirovljenika. Vlada je nizom zakonskih izmjena postrožila pravila rada obiteljskih domova i pojačala nadzor, a sada ponovno ide u popuštanje uvjeta njihova poslovanja. U javno savjetovanje ovih su dana tako puštene izmjene Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga.

Poslovni prostor više nije uvjet, može i stambeni

Pravilnik se sada usklađuje s izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi donesenima lani, ali donosi i važne novosti. Smještajni kapacitet povećan je s 20 na 30 osoba,  za što su predložena nova mjerila prostora, opreme i radnika za pružanje usluge smještaja. Uz to su prilagođena mjerila prostora i opreme s ciljem održivosti pružanja socijalnih usluga, a kao rezultat praćenja tržišta rada i potreba pružatelja socijalnih usluga prilagođena su i mjerila radnika, kako navode iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Što to točno znači u praksi ispričala nam je Sabina Angelina Latin, predsjednica udruge 'Starka' za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije osobe. 'Starka' je aktivno sudjelovala u pregovorima s nadležnim ministarstvom, donoseći informacije s terena pa Latin pozdravlja predložene izmjene.

Obiteljski domovi dobili su petogodišnji rok da se transformiraju u obrte, odnosno poduzeća do kraja ove godine. Zbog toga ih je mnogo stavilo ključ u bravu pa je brojka pružatelja ovih usluga pala s više od 400 na trenutačnih 255, a smanjivat će se i dalje. Izmjenama Pravilnika sada bi se potpuni krah ovog sustava ipak trebao prevenirati. Ranije uvedena postrožena pravila nisu se u svim županijama jednako poštovala, prije svega ono da obiteljski domovi moraju raditi u poslovnim prostorima. Prenamjena prostora iz stambenih u poslovne za većinu nije niti moguća pa sada predloženim izmjenama država odustaje od tog zahtjeva. Dakle, obiteljski domovi moći će nastaviti raditi u stambenim prostorima, što zapravo jamči njihov daljnji opstanak. 

- Obiteljski domovi drže sustav socijalne skrbi i zdravstva jer su dostupni 24 sata dnevno. Nije rijetkost da nas obitelji zovu u 2 sata u noći jer bolnica ne može na liječenju zadržati ozlijeđenog starijeg člana obitelji pa mu onda pronalazimo hitni smještaj upravo u obiteljskom domu, priča nam Latin. Uporabna dozvola sada više neće biti potrebna za poslovni prostor, već onaj stambene namjene, čime se zapravo vraćamo na početak, prije nego što su posljednjih godina uvedene sve ove izmjene. Većina, naime, nije mogla dobiti prostor poslovne namjene pa takav zakonski zahtjev u praksi nije ni bilo moguće provesti, što je potvrdila i sama struka, priča nam Latin. 

Broj korisnika raste na 30, dva mogu biti s Alzheimerom 

Prenamjenom stambenih u poslovne prostore namjera Ministarstva bila je da se osigura nesmetani nadzor u obiteljskim domovima, jer je njega moguće ograničiti u stambenim jedinicama. Međutim, takva situacija zabilježena je tek u jednom pojedinačnom slučaju, da vlasnik doma nije pustio nadzor, kako nam otkriva Latin prema informacijama koje je sama dobila. Dakle, u smislu prevencije ova skupa i arhitektonski zahtjevna odredba nije dala osobite rezultate. 

Osim što broj korisnika na smještaju raste s 20 na 30, odobren je i smještaj osoba s Alzheimerovom bolešću četvrtog stupnja koji dosad nije bilo dozvoljen. Riječ je o korisnicima koji su dementni, ali pokretni, zbog čega postoji opasnost da odlutaju i više se ne znaju vratiti. 

- Hrvatska ima 44.000 registriranih oboljelih od Alzheimera i demencije, ali ta je brojka u praksi veća jer mnogi nemaju postavljenu dijagnozu. Za te ljude smještaja nema i kapaciteti pokrivaju tek malo više od jedan posto oboljelih. Tražili smo da se odobri do petero takvih korisnika, ali našli smo se na dva, što je pomak. Ako bi se na takve ljude naišlo na smještaju, njih je trebalo izmjestiti negdje drugdje, ali gdje, kad za njih smještaja nema, pojašnjava predsjednica udruge Starka. 

Postoji, međutim, jedan uvjet za smještaj oboljelih od Alzheimera u obiteljskih domovima, a to je da im se postave GPS narukvice za praćenje iz sigurnosnih razloga. Latin pozdravlja ideju da se na ovaj, ali i druge načine u domove konačno implementira IT tehnologija. 

Omogućeno zapošljavanje vanjskih radnika

Novi Pravilnik uvodi i fleksibilnost u zapošljavanju kroz angažiranje vanjskih radnika, poput radnih terapeuta, socijalnih radnika i medicinskih sestara. Latin navodi primjer fizikalne terapije tri puta tjedno prema sklopljenom ugovoru sa županijskom ustanovom za njegu. 

Novost je i obveza postavljanja SOS uređaja u sobe do kraja ove godine, što je posebno važno upravo u okolnostima nedostatka radnika. Za neke poslove država više ni ne insistira na visokoj stručnoj spremi, već onoj srednjoj, premda je i ove kadrove, priča nam Latin, gotovo nemoguće naći. Kako se većina obiteljskih domova preregistrirala u obrte i poduzeća, nema više ni prepreke da organiziraju uslugu dnevnog boravka za starije osobe, a na koje se odnosi po novom i srednja stručna sprema za rad s korisnicima. 

Cijene smještaja skočile na 1.200 eura 

- Kod nas nema individualnog pristupa, da se broj radnika i njihov posao prilagodi stvarnim potrebama svakog pojedinog korisnika, već imate koliko radnika na koliko korisnika, što ne odgovara stvarnim potrebama. Potrebno nam je hitno obučavanje stranih radnika, posebice medicinskih sestara i njegovatelja, s tim da se razmatra mogućnost uvođenja novog zanimanja koje je između ta dva, jer nama u obiteljskim domovima ne treba medicinska sestra koja se školovala pet godina i može asistirati kirurgu na operaciji, slikovita je Sabina Angelina Latin. 

Cijene smještaja u obiteljskim domovima porasle su kako su rasle i one u županijskim domovima za starije. Ipak, puno su više pa je tako smještaj gotovo nemoguće pronaći za manje od 1.200 eura u obiteljskom domu, tvrdi Latin. Nada se da će izmjene pravilnika zaustaviti zatvaranje obiteljskih domova, tako da brojka barem ne padne ispod 200, ali sumnja da će se potaknuti nove vlasnike da otvore obiteljske domove, jer je posao, kako kaže, na rubu isplativosti i prepun neizvjesnosti uz i dalje stroge zakone. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.