Jesu li stariji socijalno sigurni: 'Mirovine su male, teško se nose s rastom cijena'

Siromaštvom su u Hrvatskoj najviše ugrožene osobe starije od 65 godina koje čine gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva. Oko 40 posto ih je u riziku siromaštva, a stopa se penje na 65 posto u samačkim staračkim kućanstvima, o čemu više ovdje. Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u nedavno objavljenom Izvješću za 2025. podsjeća da je i godinu dana ranije izdala preporuku resornom ministarstvu da osmisli i provede mjere zaustavljanja rasta siromaštva starijih osoba. No, nije učinjeno mnogo. Četiri preporuke pravobraniteljice za mirovinski sustav možete pročitati ovdje. 

Ministarstvo smatra da je inkluzivni dodatak mjera protiv siromaštva 

Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike očitovalo se na preporuke, pri čemu navodi da su uveli inkluzivni dodatak, a kojeg većinom koriste starije osobe. Koliko je korisnika inkluzivnog dodatka po iznosima u pet razreda pisali smo ovdje. Ovakvo objašnjenje pravobraniteljica baš i nije uvažila, navodeći da svrha Zakona o inkluzivnom dodatku nije usmjerena na smanjenje siromaštva, posebno ne siromaštva starijih osoba, već na ublažavanje različitih prepreka s kojima se susreću osobe s invaliditetom. 

Ministarstvo se pravdalo i kako je osnovica za zajamčenu minimalnu naknadu 2025. povećana na 160 eura,kao i da se kontinuirano radi i na povećanju mirovina, uvođenju i proširenju nacionalne naknade za starije osobe bez mirovine, razvoju i dostupnosti socijalnih usluga u zajednici, kao i podršci za svakodnevni život. Navode i da će novi Akcijski planovi za provedbu Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kao i Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga, za razdoblje 2021.–2027., posebnu pažnju posvetiti ranjivim skupinama, uključujući starije osobe. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Međutim, i ovdje pravobraniteljica ističe kako zajamčena minimalna naknada uopće nije povećana za starije osobe. Posljedično, stariji samac i nakon izmjena prima 208 eura, što je višestruko manje od praga rizika od siromaštva koji je u 2025. godini iznosio 753 eura. Veliki faktor siromaštva starijih su niske mirovine. Većina umirovljenika teško podnosi rast troškova života, osobito ubrzani rast cijena hrane, ističe pravobraniteljica Šimonović Einwalter koja se osvrće posebno na slabe učinke usklađivanja mirovina.

Mirovine su i dalje ostale niske 

- Mirovine su lani usklađivane kroz dva redovna usklađenja od 3,03 i 6,48 posto. Međutim, unatoč tim izmjenama, mirovine su u prosjeku i dalje ostale niske, a umirovljenici se teško nose s rastom cijena hrane i troškova života. Uveden je i godišnji dodatak na mirovinu, koji ovisi o godinama staža, no njegov iznos u praksi ostaje ograničen te je, primjerice, za 35 godina staža iznosio 210 eura, što je manje od iznosa prosječne najniže mirovine. U travnju 2025. godine Vlada je jednokratno isplatila 50 eura umirovljenicima, neovisno o visini mirovine te svim korisnicima nacionalne naknade za starije, čime je bilo obuhvaćeno 1.246.092 osoba, podsjetila je pravobraniteljica. 

Većina postojećih mjera, poput povećanja mirovine, uvođenja godišnjeg dodatka na mirovinu ili jednokratne isplate primjenjuju se na sve umirovljenike, a ne ciljano na one najranjivije. Stoga je za zaustavljanje negativnog trenda rasta siromaštva starijih važno osmisliti konkretne, pažljivo ciljane mjere usmjerene upravo na najugroženije starije osobe, zaključuje Einwalter, a na što je ukazalo i Povjerenstvo za fiskalnu politiku. U tom smislu je ponovljena i preporuka pučke pravobraniteljice resornom ministarstvu. 

Brojni stariji korisnici ne ostvaruju svoja prava 

Iznos nacionalne naknade za starije osobe lani je bio 154,40 eura, što predstavlja povećanje od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Takvo povećanje ne prati rast troškova života i inflacije, zbog čega je navedeni iznos i dalje nedovoljan za podmirenje osnovnih životnih potreba, smatra pravobraniteljica, osobito imajući u vidu da je niži i od već ionako niskog iznosa zajamčene minimalne naknade za starije samce.

- Iako korisnici nacionalne naknade ostvaruju i određena dodatna prava, poput statusa osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju te mogu ostvariti pravo na naknadu za ugroženog kupca energenata, podaci pokazuju da je naknadu za ugroženog kupca energenta koristio relativno malo broj korisnika (4.834 od oko 19.000 korisnika). Time se dodatno potvrđuje ograničen doseg postojećih mjera u ublažavanju rizika od siromaštva. Iz zaprimljenih pritužbi proizlazi i niz prepreka u pristupu pravima, uključujuću nedovoljnu informiranost starijih osoba, otežan pristup nadležnim tijelima zbog zdravstvenih razloga i otežane pokretljivosti, kao i poteškoće u komunikaciji s nadležnim službama, zaključuje u svom Izvješću pučka pravobraniteljica. 

Poseban problem predstavlja i dugotrajnost postupaka, osobito pri ostvarivanju prava na inkluzivni dodatak. Podaci o korištenju zajamčene minimalne također ukazuju na stagnaciju, budući da je prema podacima u 2025. to pravo koristilo 6.257 osoba starijih od 65 godina, što je gotovo identično podacima za 2024. godinu. Istodobno je zabilježen značajan pad broja isplaćenih jednokratnih naknada.

Zaključno pučka pravobraniteljica upozorava da problem siromaštva starijih osoba, kako umirovljenika, tako i korisnika prava u sustavu socijalne skrbi te korisnika nacionalne naknade, zahtjeva dodatne analize te dugoročne i sustavne, ciljane mjere usmjerene na zaštitu standarda starijih osoba. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.