Pravobraniteljica izdala četiri preporuke mirovinskom sustavu: 'Mirovine su nedostatne'

Gotovo 40 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva koje više pogađa žene, a rizik među starijim samcima raste na 65 posto. Službeni podaci Državnog zavoda za statistiku temelj su za promatranje položaja umirovljenika i hrvatskog mirovinskog sustava, a u prvi plan stavila ih je i pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter koja je ovih dana predstavila Izvješće za 2025. godinu. Izvješće dobrim dijelom obuhvaća prava starijih osoba s brojnim preporukama nadležnim tijelima, a četiri se odnose se na mirovine. 

Najniže mirovine daleko ispod praga siromaštva 

- Usprkos pozitivnim promjenama koje je donio novi Zakon o mirovinskom osiguranju, mirovine su i dalje nedostatne za dostojanstven život velikog broja umirovljenika. Prosječna starosna mirovina (bez međunarodnih ugovora) iznosila je krajem 2025. godine 696,21 eura, a ako se uračunaju i one isplaćene na temelju međunarodnih ugovora iznos je još niži te iznosi svega 602,32 eura, navodi pravobraniteljica. 

Posebno se pritom osvrće na najnižu mirovinu od 449 eura koju je primilo čak 278.993 ili 22,7 % ukupnog broja umirovljenika (bez međunarodnih ugovora), dok s međunarodnim ugovorima brojka raste na 328.821 korisnika, odnosno 26,7 posto, a s prosječnim iznosom najniže mirovine od svega 407,56 eura. Navedeni iznosi najniže mirovine daleko su ispod praga siromaštva, koji je u 2025. godini za jednočlano kućanstvo iznosio 617,25 eura. 

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Osvrće se pučka pravobraniteljica i na premali iznos prvi put lani uvedenog godišnjeg dodatka od šest eura po godini staža, kao i na podatke da se Hrvatska nalazi na dnu europskih zemalja u kojima se od mirovine najmanje mogu pokriti troškovi života, a o čemu smo pisali ovdje. Nije zaobišla ni pitanja pravednijeg modela usklađivanja mirovina u omjeru od 100 posto, kao ni poreza na mirovine koji plaća više od pola milijuna umirovljenika, o čemu čitajte ovdje. Spominje i staž za majke od 12 mjeseci za svako dijete, na koji bi pravo trebale imati sve umirovljenice, kao i da penalizaciju treba ukinuti sa 65, a ne 70 godina. 

Rješenje o mirovini čeka se i dulje od 60 dana

Preporuka je izdana Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje da nastavi s poduzimanjem dodatnih napora radi smanjenja dugotrajnosti u postupanju donošenja rješenja o mirovini. Lani je 78 posto zahtjeva riješeno je u roku od 60 dana, a postupci za priznavanje prava na mirovinu prosječno su trajali 48,7 dana, prema podacima HZMO-a.

Pučkoj pravobraniteljici najviše su se obraćali umirovljenici o čijim je zahtjevima doneseno rješenje nakon proteka roka od 60 dana. Pritom im se određuje akontacija koja je niža od mirovine, a samim time i nedostatna za podmirivanje osnovnih životnih troškova. Posebno je problematično ako zbog dugotrajnosti postupka osoba ostane i bez zdravstvenog osiguranja na temelju statusa osiguranika, a nije ga još ostvarila na temelju statusa umirovljenika.

Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike izdana je preporuka da građanima omogući ostvarivanje prava na dio obiteljske mirovine pri stjecanju uvjeta za ostvarivanje prava na neku od osobnih mirovina, neovisno o životnoj dobi kad su ostali bez partnera. Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je s tim u vezi i pritužbu građanke koja je u trenutku podnošenja zahtjeva za obiteljsku mirovinu imala više od 65 godina života, ali joj je zahtjev odbijen jer tada, u trenutku smrti supruga, nije ispunjavala uvjet dobi, odnosno nije imala 50, a niti 45 godina života. 

Vezano za isplatu mirovina iz drugog mirovinskog stupa, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Registru osiguranika izdana je pak preporuka da nastave s poduzimanjem aktivnosti kako bi se buduće umirovljenike na lako dostupan i razumljiv način informiralo o njihovim pravima, koracima u postupku i učincima odabira mirovine iz prvog ili oba mirovinska stupa.

Omogućite nastavak rada bez prestanka radnog odnosa 

Četvrta preporuka tiče se rada u mirovini, a izdana je Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava da pri idućim izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju osobama koje su zadnji radni staž prije stjecanja uvjeta za priznavanje prava na mirovinu imali u nepunom radnom vremenu, omoguće nastavak rada bez prekidanja radnog odnosa.

Ured je zaprimio više pritužbi zbog nemogućnosti nastavka rada na pola radnog vremena nakon stjecanja uvjeta na mirovinu bez prekida radnog odnosa osoba koje su neposredno prije umirovljenja radile nepuno radno vrijeme. Naime, prema stajalištu HZMO-a, osiguranici koji su prije odlaska u mirovinu radili u nepunom radnom vremenu ne mogu bez prestanka radnog odnosa nastaviti rad u mirovini na pola radnog vremena.

- Tako nam se obratio pritužitelj koji je, zbog male mirovine koju prima iz inozemstva, zaposlen na pola radnog vremena u komunalnom poduzeću. Nakon ispunjenja zakonskih uvjeta podnio je zahtjev za priznavanje prava na razmjerni dio starosne mirovine na teret HZMO-a bez prekidanja radnog odnosa, ali je odbijen s obrazloženjem da nije osoba iz čl. 37. st. 6. ZMO-a/13. Kako je htio nastaviti raditi u komunalnom poduzeću na pola radnog vremena, HZMO mu je, kako navodi, savjetovao da prekine radni odnos barem na jedan dan te da se potom ponovo zaposli kako bi ostvario formalni uvjet prestanka osiguranja, navedeno je u Izvješću pučke pravobraniteljice. 

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.