Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 14 h 12.03.2026
11. listopad 2018.

Foto: J. Grgurić/Mirovina.hr
Hrvatska je zemlja žena, barem kada je o statistikama riječ. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pripadnice nježnijeg spola čine 51,7 posto našeg stanovništva. Međutim, zanimljivo je vidjeti kako su one raspoređene prema dobnim skupinama. U dobi iznad 75 godina ih je gotovo četvrt milijuna, što je ujedno i najbrojnija ženska populacija.
Detaljnije, u dobi od 50 do 54 godine života ih je gotovo 150.000, a od 55 do 59 te 60 do 64 godine života udio žena raste te prelazi tu brojku. Ipak, u kasnijoj dobi udio opet pada ispod 150.000 među ženama od 65 do 69 godina, dok je od 70 do 74 godine on još niži te seže ispod 100.000 stanovnica. Posljednja skupina tablice DZS-a od 75+ pokazuje da je žena gotovo čak 250.000.
Ipak, grafikon bi s godinama nastavio padati da su žene iznad 75 godina starosti također nadalje podijeljene u skupine po pet godina starosti. No, ostaje činjenica kako stare žene čine velik dio stanovništva Hrvatske, što iznova otvara pitanja dostojanstvenog života u starosti.

Foto: Državni zavod za statistiku/Facebook
Podaci o mirovinama ne idu u prilog dostojanstva. Svaka treća osoba starija od 65 godina nalazi se u opasnoj zoni siromaštva. Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 2.402 kune, međutim gotovo polovina umirovljenika živi s manje od toga prosjeka. Više od 306.000 umirovljenika od 1,14 prema općim propisima ostvaruje mirovinu nižu od 1.746 kuna prosjeka.
Prema podacima Eurostata, mirovinski rodni jaz u Hrvatskoj viši je od 25 posto, što znači da je mirovina žena za četvrtinu manja od mirovine muškaraca. U Hrvatskoj, prema podacima DZS-a, žene u prosjeku u mirovinu odlaze sa 56 godina, dok muškarci odlaze sa 60,1 godinom. Dok muškarci u prosjeku žive 74,4 godine, žene žive 6,1 godinu dulje.
Kada zavirimo u obiteljske mirovine, posebno važne za starije žene koje ostaju same nakon smrti supružnika, dolazimo do još pogubnijih podataka. U obiteljskoj mirovini s manje od 2.000 kuna mjesečnih prihoda u prosjeku živi čak 222.757 umirovljenika. Prema sadašnjem zakonu, ukoliko im je mirovina preminulog bračnog partnera povoljnija od njihove, udovci i udovice moraju se odreći vlastite mirovine kako bi ostvarili pravo na samo 70 posto njihove mirovine. Stoga umirovljeničke udruge neumorno traže da se ta nepravda ispravi te da na tragu prakse Njemačke, Austrije, Slovenije i drugih europskih zemalja oni imaju, uz zadržavanje vlastite mirovine, pravo i na određeni postotak mirovine preminulog bračnog druga.
Inače, listopad je posvećen ženama, odnosno borbi protiv raka dojke, zbog čega Državni zavod za statistiku ovoga mjeseca posebnu pažnju daje podacima vezanima za žene. Tako su objavili i zanimljivi podatak da 50 posto žena internet koristi svaki dan, 70 posto koristi društvene mreže, a 43 posto internet bankarstvo.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1133 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 114 d 18.11.2025