Razlika u mirovinama između žena i muškaraca čak 40 posto!

Jasmina Grgurić Zanze
24. veljače 2018.
Novosti
A- A+

Nepovoljni položaj žena na tržištu rada, nekompenziranje neplaćenih poslova poput skrbi o djeci i starijima te drugi mirovinski stup samo su neki od uzorka rodne nejednakosti mirovina. Kako bi se spriječio nepovoljniji položaj žena u starosti, rješenja treba tražiti kroz reformu mirovinskog sustava.

Starije žene ugrožene su rodnom nejednakošću u visini mirovina (Foto: Pixabay)

Žene u odnosu na muški rod nisu zakinute samo po visini plaće, nego i mirovina. Njihov rodni jaz dovodi do nižeg životnog standarda i siromaštva žena. Ipak, o ovom pitanju ne vodi se previše računa. Hrvatska statistiku ne vodi, a  prva stu­dija na temu jaza u mirovinama provedena je u Njemačkoj 2012. godine, dok ju je Eu­ropska komisija, piše SUH, po prvi puta dubinski ispi­tala u izvješću objavljenom 2013. godine.

Isprekidane karijere i neplaćeni poslovi

“Rodne razlike u mirovinama u Europi iznose nevjerojatnih 40% što znači da za svakih 100 eura koje dobije muškarac, žena dobije samo 60 eura. Ovo je nedopustiva situacija i to gotovo 60 godina nakon što je u sporazume Europske unije unesena odredba o jednakoj plaći i 40 godina nakon što je prihvaćena prva direktiva o jednakoj plaći. Prema posljednjim podacima, Eurostat je potvrdio kako je zarada žene po satu u EU niža za 16,4 posto od muške sat­nice. Drugim riječima, na svaki euro muš­karca, žena zaradi 84 centa. To nije među­tim istina, jer tek njihova mirovina oslikava više nego udvostručenu diskriminaciju žena i njihovu ekonomsku ravnopravnost i nezavisnost” – smatra Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Također, mirovine žena niže su i zbog njihovih isprekidanih karijera, s obzirom da su često morale raditi neplaćene poslove poput brige o starijima, djeci i osobama s invaliditetom. Mirovinski sustav ne sadrži kompenzacijske mjere za takav rad žena, stoga bi one, smatra Petrović, trebale biti uvedene za ženski udjel u bruto društvenom proizvodu s os­nova socijalnih usluga i besplatnog rada.

Pritom, autorica detektira dva problema koja su pogoršala položaj žena u mirovini- drugi mirovinski stup i njihov tretman na tržištu rada.

Drugi mirovinski stup nepovoljan za žene

“Europska konfederacija sindikata je, nakon provedenog istraživanja u 29 zema­lja, upozorila 2016. godine da će se rodni jaz u mirovinama još više širiti u zemljama koje su prihvatile privatni drugi stup mi­rovinske kapitalizirane štednje, jer takav stup nema elemenata solidarnosti i redistributivnosti, te ne kompenzira razdoblja materinstva i roditeljskog dopusta ili dru­gih oblika skrbi. Ženin dulji životni vijek u odnosu na muškarce znači da inflacija smanjuje nji­hove mirovine još i više, ukoliko je indeksacija, kao u Hrvatskoj, neadekvatna. Tako su žene starije od 75 godina u najvećem riziku od siromaštva, čak dvostruko više od muškaraca” – smatra Petrović.

Također, žene čine većinu zaposlenih na fleksibilnim radnim mjestima, pri čemu su rad na određeno ili skraćeno vrijeme, niske plaće i manje kvalitetni poslovi oznaka žen­skog rada. Rad na određeno temeljni je oblik nesigurnog prekarnog rada u Hrvatskoj te uzrokom povećanog jaza u plaćama i mirovinama, dok je skraćeni rad razlog visokog penzijskog jaza u Njemačkoj i Nizozemskoj, Au­striji i Luxembourgu, gdje 30 do 70 posto žena radi skraćeno. A kod nas je i problem niske stope zaposlenosti žena, uz neplaćeni rad u skrbi. Tako udane žene te one s više djece imaju niže mirovine.

Nacionalna mirovina i priznavanje usluga u zajednici

“Potrebno je, dakle, zakonima, propisi­ma, kolektivnim ugovorima i slično, osigurati dobro obrazovanje za mlade, kvalitetna i sigurna radna mjesta, što manje skraće­nog rada, društveno razvijen sustav skrbi o djeci i usluga, te suzbiti različite oblike diskriminacije žena, osobito onih u fertilnoj dobi kojima prijeti otkaz ukoliko osta­nu trudne” – zaključuje Jasna Petrković.

Niz je mjera potrebno poduzeti u okviru mirovinskog sustava. To je prije svega uvođenje „na­cionalne mirovine”, a za očekivati je da će se priznati i neplaćeni rad žena i socijalne us­luge koje pružaju u zajednici, čime bi se spriječilo njihovo siromašenje. Tu je i model usklađivanja mirovina, dok one obiteljske trebaju biti proširene i na vanbračne partnere. Ženama posebno šteti i stroga penalizacija prijevremene mirovine.

Istraživanja pokazuju da je najniži mirovinski jaz u Estoniji, Slovačkoj, Litvi i Češkoj, a najviši u Rumunjskoj, Poljskoj, Hrvatskoj i Sloveniji. Također, u svim europskim zemljama ženske mirovine niže su nego muške. U Hrvatskoj je prema poda­cima Eurostata mirovinski rodni jaz viši od 25 posto.

Razlika u mirovinama između žena i muškaraca čak 40 posto!
Popularno
Share via
Copy link
Powered by Social Snap