Stručnjaci: Kraći radni vijek znači niže mirovine. Sindikati: Manipulirate građane!

Jasmina Grgurić
1. travnja 2019.
Novosti
A- A+

Za nešto manje od mjesec dana, počet će prikupljanje potpisa za referendum protiv rada do 67. godine. Čelnici radničkih sindikata, okupljenih u referendumsku inicijativu “67 je previše” očekuju da će odaziv građana biti i više nego dovoljan te da će sakupiti više od pola milijuna potpisa. No, ne slažu se svi da će referendum polučiti dobre rezultate.

Krešimir Sever i Danijel Nestić Snimak zaslona/N1

Osim ministra Marka Pavića čijom je reformom ubrzana dob za kasniji odlazak u mirovinu od 2033., a koji smatra da ćemo u suprotnom morati za isplatu mirovina zadužiti našu djecu i unuke, te kako se sve provodi orkestrirano u suradnji s oporbom pred europske izbore, protiv su i pojedini ekonomski stručnjaci. Oni upozoravaju pak da će sindikalna inicijativa već ionako niske mirovine sniziti na 25 posto prosječne plaće (koja je sada na 39 posto), dok sindikati smatraju da su takve brojke manipulacija kojom se straše građani.

Država si neće moći priuštiti manjkove

Građani će pak svoje mišljenje imati prilike dati kroz svoj potpis od 27. travnja do 11. svibnja te tako utjecati na izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju ni pola godine nakon što je to učinjeno mirovinskom reformom. Naime, u referendumu će se moći izjasniti za povratak na 65 godina kao dobi za umirovljenje, odnosno na 60 za prijevremenu mirovinu, u koju ćemo prema sadašnjem zakonu ići sa 62 godine života i 35 godina staža od 2033.

Novosel odbacio Pavićeve optužbe za politikanstvo, očekuje pola milijuna potpisa

Također, jedno pitanje odnosit će se i na penalizaciju, odnosno umanjenje prijevremene mirovine, pri čemu se predlaže da se ona smanji za 0,3 na 0,2 posto po mjesecu ranijeg odlaska. Time mirovina za maksimalnih pet godina ranijeg umirovljenja ne bi bila umanjena za 18 posto, nego za 12 posto.

Referendumska inicijativa ide u krivom smjeru, kontra europskih procesa i reformi, s neutemeljenom argumentacijom i lošom procjenom sindikata, ocijenili su u razgovoru za Hinu Danijel Nestić s Ekonomskog instituta i Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, piše Poslovni.hr.

Njihova procjena je da bi se za referendum moglo prikupiti potrebnih 374.740 potpisa, jer građani ne žele raditi nakon 65. godine, no pritom, smatraju, ne uzimaju u obzir jednostavnu matematiku, a to je da kraći radni vijek znači nižu mirovinu. Nestić se pritom poziva na argumentaciju da si država neće priuštiti manjkove te da će se fiskalna pravila Europske unije dodatno pooštriti sa skorim ulaskom Hrvatske u eurozonu.

Umirovljenici koji rade dokaz su ‘snage, volje i zdravlja’

Način da se izbore veće mirovine jest pritisak umirovljenika kao ogromnog biračkog tijela, no pritom se često spominje “Pavićev argument” kako za isplatu mirovina već sada nedostaje 18 milijardi kuna godišnje. Raspoloživa svota novca je, stoga, ograničena.

Danijel Nestić osvrnuo se i na argument da Hrvati žive kraće u odnosu na razvijenije europske zemlje. On pak navodi primjere šest slabije razvijenih zemalja Europske unije u kojima je životni vijek kraći nego u Hrvatskoj, a to su Bugarska, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Rumunjska i Slovačka. Također, studije pokazuju da se on produljuje svake godine za mjesec dana.

[Intervju] Danijel Nestić: Možemo očekivati da ćemo raditi duže, a za mirovine izdvajati više

Ekonomski stručnjak poziva se i na “navalu” umirovljenika na rad od četiri sata uz zadržavanje mirovine (što je reformom od ove godine prošireno i na one prijevremene) jer svjedoči o volji, snazi i zdravlju da se radi i u starosti.

“To bi moglo donekle ublažiti problem s hrvatskim mirovinskim sustavom – nepovoljan omjera radnika i umirovljenika, koji je gori samo u Rumunjskoj, nisku stopu zaposlenosti, manjak radne snage, a tu je i velik broj umirovljenika s mirovinom po posebnim propisima. Sve to netko mora financirati” – mišljenja je Nestić.

Sporan mu je i sindikalni zahtjev za umanjenjem penalizacije, jer bi to dovelo do prelijevanja mirovinskih sredstava onih koji rade dulje prema onima koji rade kraće. Izračun, ističe, pokazuje da realna penalizacija iznosi od 0,3 do 0,4 posto po mjesecu. Svjestan je pak nerealnih pritisaka poslodavaca koji radnike tjeraju ne samo u prijevremenu, nego i starosnu mirovinu, s obzirom da žene imaju pravo raditi do 65, bez obzira što u starosnu mogu i ranije. No, na to, smatra, ne treba pristajati.

Povećati plaće i broj zaposlenih, a ne radni vijek

Predrag Bejaković iznosi mišljenje da stariji radnici mogu biti produktivniji i bolji od onih mlađih, jer su pouzdaniji i iskusniji. Tvrdnje da stariji sada oduzimaju posao mladima, smatra neargumentiranima. Građane koji strahuju od predugog radnog vijeka podsjeća da su zaposlene osobe zadovoljnije i zdravije. Rani odlazak u mirovinu često znači i pogoršanje zdravstvenog stanja, osjećaj nepotrebnosti i socijalne isključenosti, kao i manje prihode.

Ministar Pavić: "Umirovljenicima koji rade glavni razlog nije novac, već žele biti uključeniji u društvo"

Kada bi referendumsko pitanje glasilo: “Želite li raditi do 67. godine i primati punu plaću ili otići sa 65 u mirovinu koja će biti 25 posto prosječne plaće”, Bejaković tvrdi, pitanje je kako bi građani odgovorili.

Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata kaže da neoliberalni ekonomski analitičari plaše građane, jer se stabilnost mirovinskog sustava definira kroz povećanje broja zaposlenih i plaća, a ne kroz produženje radnog vijeka.

“Nigdje ne stoji da se mirovinski sustav ne može poduprijeti sredstvima iz proračuna, u kojemu su naši novci”- dodao je Sever.

Kao ključni ekonomski argument, sindikalisti navode da je već sada u Hrvatskoj izdvajanje za mirovine u BDP-u manje od prosjeka EU-a, a projekcije Europske komisije pokazuju da će ono biti i znatno manje u idućih 50 godina.

Živimo kraće pa nema logike da radimo dulje

Vilim Ribić iz Matice Hrvatskih sindikata dodaje i da su kalkulacije analitičara o smanjenju mirovina pogrešne s obzirom da ne uključuju znanstveno-tehnološki razvoj u idućih 15 godina, jer se zahvaljujući robotizaciji, digitalizaciji, automatizaciji i umjetnoj inteligenciji očekuje povećanje ukupnog bogatstva u svijetu. Upozorio je i na primjere zemalja koje skraćuju radno vrijeme, poput Švedske te uvođenje temeljnog dohotka za građane u zapadnoeuropskim zemljama, bez obzira rade li oni ili ne.

Hrvatice nakon 65. čeka još pet godina zdravog života, a Šveđanke - čak 16

Sever pak smatra da Hrvati moraju raditi kraće jer nam je tehnologija zaostalija te nezdravije živimo i hranimo se od stanovnika razvijenijih europskih zemalja.

“Smrtnost od kroničnih bolesti do 65. godine u Hrvatskoj je 50 posto veća od prosjeka EU-a. Nema nikakvog ozbiljnog argumenta – ni u godinama života niti u zdravlju da produžujemo mirovinski staž” – ističe Sever.

Dodao je i da je u našemu okruženju jedino Italija podigla dob za umirovljenje, kao i da živimo tri godine kraće od prosjeka EU, ali i da imamo samo pet godina zdravog života nakon umirovljenja, dok je prosjek EU-a deset godina.

Sindikalci u ishod referenduma ni najmanje ne sumnjaju, a Vladu već sada upozoravaju ako misle odugovlačiti s njegovim provođenjem, da su spremni pozvati narod na ulice.