Socijalni radnici otkrili kako su izgledala protekla tri mjeseca u domovima za starije

Sustav socijalne skrbi već je godinu dana pod povećalom zbog raznih vijesti iz crne kronike. Prošle godine imali smo stravično ubojstvo u đakovačkom Centru za socijalnu skrb, početkom ove godine izgorio je ilegalni obiteljski dom u Andraševcu, a tijekom epidemije neki su domovi postali najveća “umirališta” od Covida-19 u državi. Socijalni radnici za Mirovina.hr otkrivaju kako su izgledala protekla tri mjeseca u domovima za starije.

Ministrica Vesna Bedeković preuzela je “vruć” resor od prethodnice Nade Murganić, a malo se toga promijenilo.

Sustav socijalne skrbi već je godinu dana pod povećalom zbog raznih vijesti iz crne kronike. Prošle godine imali smo stravično ubojstvo u đakovačkom Centru za socijalnu skrb, početkom ove godine izgorio je ilegalni obiteljski dom u Andraševcu, a tijekom epidemije neki su domovi postali najveća “umirališta”, kako ih je nazvao Sindikat umirovljenika, od Covida-19 u državi.

Problemi se, kao što vidimo, gomilaju, a rješenja se ne naziru. Za očekivati je bilo da će ministrica Bedeković u svom mandatu donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, no to se nije dogodilo. Vlada je odlučila požuriti na izbore, a sustav socijalne skrbi se nada da će novi zakon dobiti u novoj vladi.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Razgovarali smo s predstavnicima Hrvatske komore socijalnih radnika koji otkrivaju što se sve u protekla tri mjeseca događalo u domovima za starije.

Najteži posao u državi

Sami radnici u domovima za starije dobili su najteži posao u državi – spriječiti da virus uđe među najrizičniju populaciju. Od kada se dogodio proboj u splitski Dom za starije, radnici su svakih nekoliko dana imali nove naputke, mjere i preporuke, a u jednom trenutku su bili zamoljeni da rade u dvotjednim smjenama tj. da žive i rade na radnom mjestu 14 dana u komadu. Zanimalo nas je kako su na ta mijenjajuća pravila gledali sami radnici:

“Za vrijeme trajanja pandemije svi radnici ulagali su velike napore za nastavak uobičajenog pružanja skrbi korisnicima te kako bi zaštitili njihov život i zdravlje. Nije bilo nikakvih problema vezano uz organizaciju poslovanja budući da su socijalni radnici spremni na bilo koji oblik organizacije.

Kada radite u domovima za starije svjesni ste svoje uloge i odgovornosti u odnosu na ljude o kojima skrbite. Svi socijalni radnici uključili su se u održavanje normalnosti svakodnevnog života korisnika bez ikakvih dodatnih, pa čak i sindikalnih pitanja koja bi se odnosila na njihova prava”, odgovaraju nam iz Hrvatske komore socijalnih radnika.

Umirovljenicima teško padale vijesti o proboju virusa u domove

Negativni faktori bili su strah od nepoznatog, stalna medijska upozoravanja o pogubnosti pandemije, osobito za stariju populaciju. Otkrili su nam i da je učestalost medijskog izvještavanja o prodoru virusa u domove za starije predstavljala težak psihološki udarac za same korisnike koji su sve teže funkcionriali.

“Socijalni radnici su primijetili kako se svakodnevno funkcioniranje nekih korisnika tijekom pandemije dosta unazadilo”, stoji u odgovoru Komore.

Radnici bili fizički i verbalno napadani od strane korisnika, prijetili su im smrću

Komora socijalnih radnika je već u javnosti govorila o napadima na socijalne radnike od strane korisnika tijekom epidemije. Korisnici i članovi njihovih obitelji su počeli napadati stručne radnike s pretpostavkama i optužbama kako se krše njihova ljudska prava, da im se uskraćuju naknade za smještaj te da ih se prisilno drži zatvorenima u domu i ne dozvoljava im se kretanje po lokalnoj zajednici.

“Više puta neki od socijalnih radnika bili su fizički i verbalno uznemiravani i napadnuti, do tog da su primili i prijetnje smrću. Na takvu situaciju Komora socijalnih radnika upozoravala je putem medija prije tri tjedna nakon čega je uslijedilo postepeno ublažavanje mjera u domovima”, kažu iz HKSR-a.

Unatoč svemu tomu, napominju kako i dalje rade svoj posao, brinu o korisnicima, pružaju emocionalnu brigu i slično.

Smatraju kako su ova tri mjeseca borbe s Covidom-19 pokazala važnost koordinacije i učestale komunikacije između različitih sustava.

“Međuresorna suradnja mogla bi se unaprijediti i to prije svega između sustava zdravstva i socijalne skrbi, ponajviše na lokalnoj razini. Potrebna je kvalitetnija komunikacija i međusobno dogovaranje između bolnica, Domova zdravlja, obiteljskih liječnika, HMP, njihove suradnje s Domovima za starije”, zaključuju u Komori.