Drugi stup: Što radnici i umirovljenici mogu, a što ne mogu kontrolirati?
Mirovinska društva i kategorije fonda mogu se mijenjati do 10 godina prije starosne mirovine. U mirovini se može mijenjati samo način usklađivanja.
16:42 59.2 min 12.03.2026
02. srpanj 2020.

Foto: Andrej Plenković | Youtube screenshot
Premijer Andrej Plenković na kraju svog mandata hvali se uspjesima Vlade. Pritom ističe da su mirovine povećali 12 posto. No, to je rezultat redovnog usklađivanja mirovina dvaput godišnje prema rastu troškova i plaća, a ne neke zasebne političke volje i odluke da se mirovine povećaju. To je učinjeno samo u slučaju 250.000 najnižih mirovina koje su rasle 3,13 posto, odnosno 15 posto s usklađivanjem.
U Izbornom programu HDZ-a iz rujna 2016. godine o rastu mirovina pisalo je slijedeće:
„Trajno ćemo usklađivati visinu mirovina s rastom plaća u odnosu na kretanja BDP-a, proračunskog deficita i troškova života u cilju da se mirovine postupno povećavaju prema razini od 60% prosječne plaće kako bismo našim umirovljenicima osigurali dostojanstven život. Tijekom četiri godine mandata omogućit ćemo povećanje mirovina za 5 posto.“
Doista, činjenica je da je prosječna mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju povećana za 12 posto, jer je u rujnu 2016. godine iznosila 2.251 kunu, a u svibnju ove godine 2.525 kuna, što je rast za 274 kune. Ipak, povećanje mirovina od 12% nije rezultat izmjene zakona ili odluke Vlade.
Da je takvo povećanje rezultat polugodišnjih redovnih zakonskih usklađivanja mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju te ovisi o rastu indeksa bruto plaća i potrošačkih cijena, upozorava i bivši saborski zastupnik, ekonomist iz redova HSU-a, Željko Šemper.
Šemper upozorava da ni druga obećanja koja se tiču umirovljenika nisu ispunjena, kao što je udio mirovine u prosječnoj plaći.
“Obećanje da će se mirovine kretati prema 60% prosječne plaće nije ostvareno. Udio mirovina u plaći se smanjio sa 39,69% u rujnu 2016. na 38,14% u svibnju 2020. godine.
Također, udjel ukupnih rashoda za mirovine i mirovinska primanja u BDP-u na kraju 2015. iznosio je 11,57 posto, a krajem 2018. se spustio na 10,28 posto, što pokazuje štednju države u rashodima umirovljeničke populacije.
“Izborno obećanje o dostojanstvenom životu umirovljenika ide u pravcu golog preživljavanja većine umirovljenika” – zaključuje Šemper.
HZMO otkrio datum isplate mirovina za siječanj: Nekima će stići veći iznosi nego prije
U srijedu, 8. veljače 2023. kreće isplata mirovina za siječanj, potvrdio je HZMO
10:13 1133 d 03.02.2023
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 114 d 18.11.2025