Prevencija energetskog siromaštva starijih: Evo kako će se potrošiti 1,68 milijardi eura

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković je na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe upoznala članove o tome kako će se potrošiti 1,68 milijardi eura za obnovu domova najugroženijih građana. Na sjednici se raspravljalo i o planiranim izmjenama mjerila za socijalne usluge, a SUH je istaknuo problem nedostatka njegovatelja u domovima za starije.

Zadnja sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe bavila se nedostatkom njegovatelja, planovima velikih ulaganja EU fondova i države u obnovu najsiromašnijih domova te izmjenama mjerila za pružanje socijalnih usluga.

Ulaganje od 1,68 milijardi eura za obnovu domova

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković na sjednici je članove Vijeća upoznala s mjerama EU Socijalnog fonda za klimatsku politiku, s posebnim naglaskom na prevenciju energetskog siromaštva starijih osoba. Hrvatska će iz Fonda dobiti 1,26 milijardi eura, a sama će projekte sufinancirati s dodatnih 420 milijuna eura. Prema tome u idućih šest godina planira se potrošiti 1,68 milijardi eura na 7.000 domova najugroženijih građana.

Osim toga, bit će uloženo 153,5 milijuna eura u obnovu 232 stambene zgrade socijalnog stanovanja na potpomognutim i posebnim državnim područjima, te dodatnih 100 milijuna eura u energetsku obnovu i izgradnju stanova za socijalno i priuštivo stanovanje, uključujući starije i socijalno ugrožene osobe. Također, 380,5 milijuna eura bit će uloženo u poboljšanje pristupačnosti javnog prijevoza u prigradskim, ruralnim i udaljenim područjima – kupit će se 80 autobusa i kombi vozila s nultim emisijama, izgraditi infrastruktura za punjenje i modernizirati autobusni terminali, te nabaviti 30 elektrovlačnih i vodikom pogonjenih vlakova.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Problem njegovatelja i subvencioniranje smještaja

Sindikat umirovljenika (SUH) je na sjednici upozorio na problem oko nedostatka njegovatelja u domovima za starije. Predloženo je da se priznaju kvalifikacije radnicima iz zemalja iz okruženja, jer primjerice medicinskim sestrama iz tih zemalja se ne prizna čak ni da bude njegovateljice kod nas. Njegovateljske poslove ne mogu raditi fizioterapeuti i bolničari ako nemaju završen tečaj za njegovatelja, iako su kvalificiraniji od njegovatelja koji su završili tečaj od tri mjeseca. Dom za starije u Puli je zbog nedostatka njegovatelja morao smanjiti svoje kapacitet, više o tome pisali smo ovdje.

SUH je također predložio da se u gradske i obiteljske domove za starije omogući državno subvencioniranje smještaja, kao i da se troškovi zdravstvene skrbi i njege u ustanovama socijalne skrbi pokrivaju preko zdravstvenog osiguranja, a ne na teret korisnika. Spomenute su i visoke cijene privatnih domova koje se kreću od 1.700 do 2.000 eura zbog čega velik dio njihovih korisnika dolazi iz inozemstva. Još jedan problem što u slučaju hitnog prijema korisnik može biti primljen samo u privatni dom, što si rijetki u Hrvatskoj mogu priuštiti, ističe SUH.

Izmjene mjerila za pružanje socijalnih usluga

Članovi Vijeća upoznati su s pripremom izmjena Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, kojima se planira pojednostavniti uvjete vezane uz prostor, opremu i broj radnika. Cilj je olakšati organizaciju rada, smanjiti troškove pružateljima usluga, a pritom zadržati kvalitetu skrbi.

Istaknuto je i da obiteljski domovi, prema Zakonu o socijalnoj skrbi iz 2022. godine, mogu nastaviti s radom do kraja 2026., a do tada moraju uskladiti svoje poslovanje ako žele nastaviti pružati usluge nakon 1. siječnja 2027. Izmjenama zakona iz 2025. povećan je i maksimalni smještajni kapacitet za odrasle s 20 na 30 korisnika.

Novim pravilnikom omogućit će se pružanje izvaninstitucijskih usluga u stambenim prostorima, poput savjetovanja, psihosocijalne podrške i obiteljske medijacije, kao i smještaj do 30 korisnika. Planirano je i smanjenje obveznog broja ležajeva u dnevnim boravcima za starije osobe, ponovno uvođenje kreveta na kat za beskućnike te mogućnost trokrevetnih soba za djecu s problemima u ponašanju. Ujedno će se ublažiti uvjeti za skrb o osobama s Alzheimerovom i drugim demencijama, pa će manji pružatelji usluga moći imati zasebne jednokrevetne i dvokrevetne sobe uz pojačani nadzor.

Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.