Povlaštene mirovine saborskih zastupnika od 2003. do danas veće za 2.000 kuna!

Jasmina Grgurić
22. studenoga 2017.
Novosti
A- A+

Tisuću kuna više od prošloga mjeseca na svojim tekućim računima prima 647 umirovljenih saborskih zastupnika, članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavni državni revizor, a nedavno ukidanje Odredbe o smanjenju njihovih mirovina za deset posto, donesene još 2014. u vrijeme Milanovićeve Vlade, državu će godišnje koštati više od sedam milijuna kuna i to – samo na ovoj stavci. Njihova prosječna mirovina iznosila je još u rujnu 8.494, a sada 9.550 kuna.

Iznosi saborskih mirovina mijenjali su se kako su se mijenjale i Vlade

Iznosi su se mijenjali kako su se mijenjale i Vlade pa je tako, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku 2003. prosječna saborska mirovina iznosila 7.696 kuna i primala su je 272 saborska zastupnika i člana Vlade. Već u prosincu iste godine na popisu ih je bilo 69 više, a ostvarivali su primanja podebljana za 250 kuna. Godinu dana kasnije prosječna saborska mirovina skočila je na 8.460 kuna (listopad 2004.), rasla je 2005. da bi za dvije godine iznosila 9.206 kuna (listopad 2006.).

Saborski zastupnici uživali su 2013. mirovinu od preko devet tisuća kuna, da bi odlukom Milanovićeve Vlade već početkom 2014. ona bila smanjena na 8.251 kunu kada ju je primalo 579 osoba. Iako su povlaštene saborske mirovine ukinute 2012. godine, i dalje ih ostvaruju oni zastupnici koji su to pravo stekli ranije ili su neposredno prije ukidanja ove povlastice na dan ili dva aktivirali mirovine kako bi povlašteni status mogli ostvariti kada im zatreba. Rezultat svega je da broj takvih mirovina u Hrvatskoj nikada nije bio veći, a za njih se iz proračuna godišnje izdvaja čak oko 74 milijuna kuna. Zaključak je stoga da saborske mirovine nikada nisu bile veće niti ih je ikada primao veći broj saborskih zastupnika.

Kako i gdje izračunati mirovinu?

Profitirali i svi ostali

Međutim, 10-postotnim povećanjem nisu profitirali samo saborski zastupnici, nego i sve ostale kategorije osoba kojima su mirovine priznate ili određene prema posebnim propisima. Među „povlaštenima“ najviše je hrvatskih branitelja, njih 71.004 s novom prosječnom mirovinom od 5.579 kuna te ostalih 34.013 osoba iz Domovinskog rata koje mirovinu primaju prema odredbama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (ZOPHBDR) s prosječnom mirovinom od 2.267 kuna.

Osim javnosti dvije najpoznatije skupine – saborskih zastupnika i hrvatskih branitelja –  tu se nalaze i druge, manje zapažene kategorije nekadašnjih i radnika, ali i ratnika. Prema visini primanja, odmah iza zastupnika najzanimljiviji su svakako redovni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) pa tako njih 145 ostvaruje tek tisuću kuna manju mirovinu od one saborske.

Kategorije koje mirovinu ostvaruju prema posebnim propisima (podaci HZMO-a)

Prema najnovijim podacima HZMO-a iz listopada, po brojnosti iza hrvatskih branitelja dolazi 14.399 djelatnih vojnih osoba sa 2.657 kuna, a odmah iza su sudionici Narodnooslobodilačkog rata (NOR), njih 13.772 s prosječnom mirovinom 2.731 kunu. Među „povlaštenim“ mirovincima je i 9.339 ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa s više od 4.000 kuna mirovine te 6.997 policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba pravosuđa te službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu HR. Tu su i 272 radnika na poslovima razminiranja koji primaju prosječnu mirovinu 5.163 kune. Pripadnika Hrvatskog vijeća obrane je 6.803, pripadnika Hrvatske domovinske vojske (HDV) od 1941. do 1945. u mirovini je 6.076 s mirovinom od 2.333 kune, umirovljenih bivših političkih zatvorenika je 3.259 koji primaju 3.765 kuna mirovine, a pripadnika bivše JNA je ukupno 6.771 te primaju u prosjeku nešto više od 3.000 kuna. A mirovinu po posebnim propisima prima i 36 bivših službenika u saveznim tijelima bivše SFRJ.

Među posebne propise spada i 255 radnika u Istarskim ugljenokopima „Tupljak“ te 854 radnika izložena azbestu, kao i 141 član posade broda, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj plovidbi. Među povlaštenim mirovincima ima i 110 članova Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljenih javnih službenika.

NOR-ovaca 55.000 manje

Tako je Vladinim vraćanjem „na staro“ s deset posto većim mirovinama ostvarenima prema posebnim propisima listopadskom isplatom obuhvaćeno ukupno 174.892 umirovljenika. Argument za njihovo povećanje gospodarski je rast od dva posto u prvih devet mjeseci ove

Vlada povisila braniteljske mirovine za 10 posto - što će biti s ostalim umirovljenicima?

godine, a u proračunu je za ovo povećanje osigurano oko 90 milijuna kuna. Na ovaj se način od prošloga mjeseca primjenjuje Odluka o prestanku smanjenja mirovina, odnosno dodataka mirovini prema članku 3.a Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju. Podsjetimo, od 1. siječnja 2014. godine u primjeni je bio Zakon o izmjeni i dopunama navedenog Zakona o smanjenju mirovina koji je pak u primjeni od srpnja 2010. godine, dok je od srpnja 2009. primijenjen Zakon o smanjenju mirovina određenih prema Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.

Zanimljiva su i kretanja korisnika mirovina poput pripadnika JNA, čiji se broj u posljednjih 14 godina smanjio s oko 14.000 na tek nešto više od 6.000 umirovljenih osoba, dok je sudionika Narodnooslobodilačkog rata od 2003. gotovo 55.000 manje, a broj umirovljenih pripadnika Hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1954. smanjio se u navedenom razdoblju s oko 30.000 na oko 6.000 osoba. Varirale su i njihove mirovine pa tako oni iz JNA imaju danas gotovo 1000 kuna više nego 2003. godine, kada su sudionici NOR-a primali 1.907 kuna, a sada 2.731 kunu. Najnižu mirovinu od sve tri kategorije primaju sudionici HDV-a – 2.333 kune.

Podaci prikupljeni iz statistika HZMO-a