Povijest eura: Kada je prvi puta uveden euro i kako izgledaju hrvatske eurokovanice?

Prelazak na euro je važan događaj za Hrvatsku, a prethodile su mu razne pripreme. Dok stručnjaci kažu kako je ovaj čin dobar za nas, građani su podijeljeni. Ono što je sigurno je da s eurom dolaze razne promjene u svakodnevici, a neke su već krenule. Ipak, kako bismo bolje razumjeli sve promjene, odlučili smo vam malo približiti euro kao valutu.

Kao što smo već pisali ovdje, banke su objavile događaje vezane uz prelazak na euro, dok određeni bankomati ne rade zbog prilagodbe. Ipak, nećemo ponovno pisati o novostima koje se tiču eura, nego ćemo vam približiti naše, uskoro novo, sredstvo plaćanja.

Koje sve države koriste euro?

Prvi prijedlog uvođenja eura kao valute pojavio se 1989. godine, a uspostavljen je odredbama Ugovora iz Maastrichta iz 1992. godine, dok se u prosincu 1995. godine Europsko vijeće složilo da će zajednička europska valuta imati naziv euro i da će se uvesti kao obračunska jedinica 1. siječnja 1999. godine. U fizičkom obliku se euro uvodi 1. siječnja 2002. godine. Tako je euro postao službena valuta u 11 država: Belgija, Njemačka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal i Finska koje čine eurozonu, odnosno europodručje.

1. siječnja 2002. euro je prihvatila i Grčka, dok je Slovenija euro prihvatila 2007. godine. Godinu dana kasnije članice eurozone su postale Cipar i Malta, a potom su uslijedile: Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. i Litva 2015. godine. Hrvatska će postati dvadeseta članica eurozone. Euro dakle koriste institucije Europske unije, četiri europske mikro države koje nisu članice EU, britanski prekomorski teritorij Akrotiri i Dhekelia, kao i Crna Gora te Kosovo koje su ga uvele bez dogovora s EU. Izvan Europe niz posebnih teritorija članica EU također koristi euro kao svoju valutu.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Euro je uveden kako bi se povezale države članice Europske unije i imale zajedničku valutu koja onda pridonosi stabilnijem gospodarskom rastu i većim investicijama. Simbol € temelji se na grčkom slovu epsilon (Ê) i prvom slovom u riječi “Europa”, dok 2 paralelne crte označavaju stabilnost. Euro je druga valuta po veličini s kojom se najčešće trguje na deviznom tržištu, a odmah iza nje je dolar. Eurom upravlja Europska središnja banka sa sjedištem u Frankfurtu. Ugovor iz Maastrichta iz 1992. obvezuje većinu država članica EU da usvoje euro nakon što ispune određene monetarne i proračunske kriterije. Ipak, ovo nisu napravile baš sve države.

Kako izgledaju novčanice eura?

Euro ima neka zajednička obilježja. Dizajn novčanica eura zajednički je s obje strane. Dizajn je osmislio austrijski dizajner Robert Kalina. Novčanice dolaze u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100 i 200, dok se apoen 500 više neproizvodi, ali se i dalje može vidjeti i koristiti. Svaka novčanica ima svoju boju i posvećena je određenom umjetničkom razdoblju europske arhitekture.

Na licu euronovčanica prikazani su prozori i vrata, dok su na naličju prikazani mostovi. Prozori i vrata simboliziraju europski duh otvorenosti i suradnju, a mostovi komunikaciju između naroda Europe te između Europe i ostatka svijeta. Postoje dvije serije novčanica. Prva serija se sastoji od sedam apoena (5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura), a druga serija se naziva Europa i ima sve iste apoene, osim novčanice od 500 eura.

Kako izgledaju kovanice eura?

Kovanice se izdaju u apoenima od 2 €, 1 €, 50c (centi), 20c, 10c, 5c, 2c i 1c. Svim kovanicama u opticaju zajednička je strana koja pokazuje nominalu vrijednost, a u pozadini je karta. Sve zajedničke strane kovanica dizajnirao je nizozemski dizajner Luc Luycx. Kovanice također imaju i nacionalnu stranu koja prikazuje sliku koju je odabrala država koja je izdala kovanicu. Točnije, svaka država članica Europske unije koja kao zakonsko sredstvo plaćanja upotrebljava valutu euro, izdaje eurokovanice sa svojom nacionalnom stranom uz suglasnost Europske komisije.

Svaka država članica samostalno odlučuje hoće li se na nacionalnoj strani svih apoena eurokovanica prikazivati isti ili različiti motivi. Za hrvatske eurokovanice su odabrani slijedeći motivi: geografska karta Republike Hrvatske za apoen od 2 eura, grafički prikaz motiva životinje kune za apoen od 1 eura, portret znanstvenika Nikole Tesle za apoene od 50, 20 i 10 centi te glagoljica za poene od 5, 2 i 1 centa. Svi odabrani motivi imaju u pozadini šahovnicu.

Ova univerzalna obilježja su važna jer je onda lakše prepoznati lažne novčanice. Jednako tako, novčanice imaju određene detalje koje ih također razlikuju od njihove kopije. Upute kako prepoznati lažne novčanice možete vidjeti ovdje. Važno je dobro pogledati svaku novčanicu, opipati je i dobro obratiti pozornost na to kako novčanica izgleda pod svjetlom.

Hrvatska i Euro

Iako se čini kako smo bez problema prihvatili euro, cijeli postupak je ipak trajao. Naime, još je 2017. godine predstavljen prijedlog Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, čime je počela i javna rasprava o uvođenju eura. Strategija je prihvaćena na sjednici Vlade godinu dana kasnije kada je tadašnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić navela kao rok za uvođenje eura pet do sedam godina.

Idući korak je bio ulazak u Europski tečajni mehanizam II, u koji je Hrvatska ušla 2020. godine, a u kojem je bila dvije godine i za to vrijeme je morala ispuniti određene kriterije iz Maastrichta, kao što su stabilnost cijena, stabilnost tečaja, stabilnost kamatnih stopa,… 2020. godine je predstavljen i prihvaćen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom u kojem su bile upute što sve treba napraviti prije uvođenje eura. Godinu dana kasnije je krenulo osmišljavanje spomenutih eurokovanica.

U svibnju ove godine prihvaćen je Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, a mjesec dana kasnije Europska središnja banka i Komisija su objavili da Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i da može postati članicom eurozone 1. siječnja 2023. godine. Uslijedilo je dvojno iskazivanje cijena i upućivanje građana na promjene koje dolaze.