(Ne)održivost mirovina: Da se oslonimo samo na doprinose, mirovine bi bile manje od tisuću kuna

Josip Mihaljević
19. lipnja 2020.
Novosti
A- A+

Često spominjemo kako je omjer umirovljenika i radnika izuzetno nepovoljan za funkcioniranje mirovinskog sustava. On danas iznosi tek 1,22 radnika na jednog umirovljenika. Ako vam to zvuči suviše apstraktno, poslušajte slikovit primjer profesora Damira Bakića što taj omjer zapravo znači za mirovinski sustav.

Podaci Eurostata iz 2020. kažu da umirovljenici u Hrvatskoj predstavljaju siromaštvom najugroženiju grupu građana u Europskoj uniji.

Dobar dio siromaštva naših umirovljenika proizlazi iz činjenice da je mirovinski sustav u ovih 30 godina ozbiljno narušen. Profesor Bakić je kao glavni problem izdvojio poprilično loš omjer između umirovljenika i radnika (1:1,22, podaci HZMO-a) koji je u ovih 30 godina samostalne države doživio ogroman pad. Naime, 1990. godine imali smo tri radnika za svakog umirovljenika, a već do 2000. smo imali 1,5 radnika na jednog umirovljenika.

Zašto je to važno? Zato što radnici koji rade danas uplatama u I. stup financiraju mirovine sadašnjih umirovljenika. Isto tako, dok su sadašnji umirovljenici bili radnici, financirali su mirovine umirovljenika iz njihovog vremena. To je sustav međugeneracijske solidarnosti, a najgora stvar koja mu se može dogoditi jest ovako loš omjer radnika i umirovljenika.

Evo kako je to objasnio profesor Bakić:

“Te brojke su apstraktne i one ljudima koji ne proučavaju mirovinski sustav ništa ne znače. Mislim da je jako jednostavno opisati što one znače.

Kad bismo pustili na stranu sve teorije, sve koncepcije, sve zamršene zakonske odredbe o tome kako mirovinski sustav funkcionira, onda možemo kazati ovako.

Ako zamislimo da naši mirovinski doprinosi, nas koji radimo, trebaju financirati mirovine postojećih umirovljenika, i ako zamislimo da svi mi primamo prosječnu plaću, i ako zamislimo da naši mirovinski doprinosi iz prosječne plaće svih nas koji radimo trebaju financirati mirovine svih umirovljenika – ako pogledamo do koje prosječne mirovine bi taj iznos doveo – to bi bilo nešto ispod 1.000 kuna”, kazao je Bakić.

Smatra kako je takav način evidentno neodrživ i da je ključ svih naših problema.

Međutim, znamo i da mirovine u Hrvatskoj ipak nisu na toj razini (ispod tisuću kuna), nego su dosta veće. To je rezultat toga što država na prikupljene iznos od doprinosa doda još otprilike toliko novca za isplatu mirovina, a najveći dio tog novca dolazi iz PDV-a.

PDV plaćamo svi, pa i umirovljenici, a bizarna je stvar da umirovljenik iz svoje mirovine, kada ju krene trošiti i plaćati PDV – zapravo financira i dio svoje sljedeće mirovine.

Cijeli razgovor s profesorom Bakićem možete pogledati i ovdje: