Umirovljenici koji rade kao njegovatelji: 'Unose zrelost, strpljenje i toplinu'
Neki umirovljenici odlučuju se raditi kao njegovatelji. Većinom su zaposleni na pola radnog vremena, a u radu se ističu svojim životnim iskustvom.
09:58 5 h 22.03.2026

Njegovateljica | Ilustracija: Rawpixel
Novi domovi za starije osobe prava su rijetkost u Hrvatskoj. Kada se i pronađu sredstva za takve investicije, sve je veći izazov pronaći radnike kojih nedostaje na tržištu rada. Takav slučaj bio je i s novim gradskim domom u Labinu, zbog čega su kasnili s početkom rada, o čemu smo pisali ovdje. Nedavno je i pazinska gradonačelnica Suzana Jašić javno progovorila o nemogućnosti otvaranja doma za starije u Pazinu. Naime, Jašić kaže da je domu potrebno minimalno 36 zaposlenih, iako bi imao samo 52 korisnika.
Da nedostatak radnika pogađa i male obiteljske domove, upozorila nas je i predsjednica udruge Starka, Sabina Angelina Latin, o čemu više možete pročitati ovdje. Provjerili smo stoga u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kakvi su uvjeti o broju radnika i je li takva politika zapošljavanja održiva u domovima umirovljenika.
– Ovisno o stupnju usluge koja se pruža korisnicima, odnosno njihovim potrebama, sukladno Katalogu socijalnih usluga Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga, dom do sto korisnika trebao bi imati razmjerni broj zaposlenih radnika i to dvije do šest medicinskih sestara, dva do 12 njegovatelja, jednog fizioterapeuta i jednog socijalnog radnika, jednog stručnog suradnika zaposlenog na pola radnog vremena. Na pomoćno-tehničkim poslovima sukladno Katalogu pomoćno-tehničkih poslova dom bi trebao imati zaposlenu jednu čistačicu, pralju i jednog kućnog majstora na pola radnog vremena, dva kuhara i tri pomoćna radnika u kuhinji, te na financijsko-računovodstvenim poslovima jednog voditelja računovodstva i računovodstvenog referenta, kao i skladištara i ekonoma zaposlenog u skraćenom radnom vremenu (po jedan na 300 korisnika), pojašnjavaju iz Ministarstva.
Iz odgovora se vidi da je Jašić u pravu, ali u resoru ministra Marina Piletića ne vide problem. Uzimajući u obzir stalni godišnji rast broja pružatelja usluge smještaja za starije, ističu, procjenjuje se da je takav model održiv.
Hrvatska ima ukupno 673 pružatelja usluga smještaja starijim osobama. Među njima su tri državna doma, dok je njih sedam u vlasništvu grada ili županije. Decentraliziranih županijskih domova je 45, uz još 309 obiteljskih domova te 305 ostalih pružatelja usluga smještaja koji su upisani u Registar pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi.
Poslovi u socijalnoj skrbi sve su manje atraktivni, što zbog težine rada sa starijim osobama i drugim osjetljivim skupinama, a što zbog plaća koje zaostaju za onima ostalih profesija. Važno je stoga raditi na edukaciji i prekvalifikaciji. Država u tom smislu ima program obrazovanja za njegovatelje.
– U sklopu sustava vaučera za obrazovanje odraslih zaposlenih i nezaposlenih osoba razvijen je program obrazovanja za njegovatelja/njegovateljicu koji omogućava stjecanje djelomične kvalifikacije u institucionalnoj i izvaninstitucionalnoj skrbi o starijim i nemoćnim osobama u trajanju od 775 sati. U sustavu vaučera program su podignule 42 ustanove u 19 županija, a do sada je odobreno 283 zahtjeva za dodjelu vaučera za program njegovatelja, kažu za Mirovina.hr iz resornog ministarstva.
Zbog nedostatka smještajnih kapaciteta, ali i izvaninstitucijskih usluga, Vlada je pokrenula projekt izgradnje i opremanja osam centara za starije. No, zbog iskazane veće potrebe, kroz državni proračun osigurana su dodatna sredstva za izgradnju dodatnih 10 centara za starije. Sveukupno je za izgradnju 18 centara za starije u 18 županija osigurano 159 milijuna eura kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, državni proračun, a dio će sufinancirati i jedinice lokalne samouprave.
– Centri za starije imat će nešto više od 1.800 smještajnih kapaciteta i izvaninstitucijskih usluga za nešto više od 4.500 korisnika, a koje se odnose na uslugu pomoći u kući, uslugu poludnevnog i cjelodnevnog boravka, skrb za starije osobe za vrijeme spriječenosti njegovatelja, usluge savjetovanja, psihosocijalnog savjetovanja i psihosocijalne podrške, integrirane usluge socijalne i zdravstvene skrbi na primarnoj razini (prostor i oprema za rad liječnika obiteljske medicine, mobilni timovi), navode iz Ministarstva.
Nekoliko centara za starije već je započelo s izgradnjom, a planira se da svih 18 centara započnu s izgradnjom do kraja 2024. godine. Završetak izgradnje prvih centara planiran je sredinom 2026. godine, zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Gdje će sve biti novi Centri, provjerite ovdje.
Val starenja u ovoj je zemlji na vrhuncu: Ekonomist rješenje vidi u kućnoj njezi
U Norveškoj će ove godine biti više od 20.000 osoba starijih od 80 godina. Ekonomist Steinar Juel vidi priliku za prilagodbu sustava skrbi.
09:57 5 h 22.03.2026
Male tajne hrvatskog jezika: 'Odmarate se' ili 'odmarate' nakon ručka?
Glagol 'odmarati' je prijelazni i povratni glagol. Prijelazni je glagol samo kada uz njega stoji dopuna koja označuje neki dio tijela.
09:57 5 h 22.03.2026
Senior fit program za starije: Studenti fizioterapije pomažu im izbjeći padove
Program vježbanja za starije održavat će studenti dvaput tjedno. Organiziraju ga Primorsko-goranska županija i Fakultet zdravstvenih studija u Rijeci.
09:56 5 h 22.03.2026
Komičar umirovljenicama predstavio trend: 'Danas dijete ime dobije po pasu'
Komičar skupine 'Božanstvena komedija' upitao je starije građanke Splita koja moderna imena su im za djecu, a koja za pse; Lu, Oskar, Frida ili Aron.
09:29 6 h 22.03.2026