Tjelesno oštećenje je definirano Zakonom o mirovinskom osiguranju (ZOMO), a poznato je i kako naknadu za tjelesno oštećenje može dobiti osiguranik kod kojega je tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Više nam je ispričala odvjetnica Blaženka Musulin iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici.
Naknada za tjelesno oštećenje |Foto: Unsplash, Georgi Kalaydzhiev/privatna arhiva Musulin
Naknada za tjelesno oštećenje se određuje s obzirom na stupanj tjelesnog oštećenja i osnovicu, a osiguranik koji je pretrpio ozljedu zahtjev mora predati u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). Sve detalje nam je objasnila odvjetnica Musulin.
Što je naknada za tjelesno oštećenje?
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju propisano je da tjelesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, značajnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje smanjenje ili gubitak radne sposobnosti osiguranika.
Poznato je i kako pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojega je tjelesno oštećenje od najmanje 30 posto nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
Vrste tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na osnovi kojih se stječe pravo na naknadu, utvrđuju se posebnim propisom, odnosno Uredbom o metodologijama vještačenja čiji dio je Lista oštećenja organizma – Lista I., prema kojoj se vještači tjelesno oštećenje.
Kako se određuje visina naknade za tjelesno oštećenje?
Za određivanje visine naknade je važna i osnovica. Jednako tako, poznato je koliku će naknadu osoba dobiti s obzirom na postotak tjelesnog oštećenja.
Prema informacijama koje se mogu vidjeti na stranicama HZMO-a, od 1. srpnja 2023. osnovica za određivanje novčane naknade zbog tjelesnog oštećenja koje je nastalo zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 269,66 eura, a odvjetnica je otkrila kako se osnovica kao i naknada za tjelesno oštećenje usklađuje na isti način kao i mirovina.
U tablici možete vidjeti kako se kreću naknade za tjelesno oštećenje:
Naknada za tjelesno oštećenje | Foto: Screenshot HZMO
Musulin je dodala je i kako osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oštećenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od šest mjeseci od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana idućega mjeseca nakon podnošenja zahtjeva i za šest mjeseci unatrag.
Kako ostvariti pravo na naknadu?
Kako smo saznali, ako radnik smatra da je pretrpio trajno oštećenje organizma ovlašten je predati zahtjev HZMO-u radi pokretanja postupka utvrđivanja prava iz sustava mirovinskog osiguranja s naslovom tjelesnog oštećenja. U tom slučaju HZMO dostavlja liječničku dokumentaciju zavodu za vještačenje koji na temelju te dokumentacije i osobnog pregleda donosi nalaz i mišljenje kojim utvrđuju je li kod radnika nastupilo tjelesno oštećenje i u kojem postotku. Temeljem toga HZMO donosi rješenje kojim odlučuje o zahtjevu. Detaljnije nam je sve odvjetnica objasnila u nastavku.
– Postupak za ostvarivanje prava na temelju vrste i stupnja oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osobe koja podnosi zahtjev područnoj službi, uredu, odnosno ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osobe koja podnosi zahtjev. Uz zahtjev potrebno je priložiti odgovarajuću medicinsku i drugu dokumentaciju, a ako se radi o ozljedi na radu ili profesionalnoj bolesti i prijavu o ozljedi na radu, odnosno dokumentaciju o profesionalnoj bolesti, objašnjava Musulin.
Nakon toga, priča nam odvjetnica, HZMO podnosi zahtjev za vještačenje i dostavlja medicinsku i drugu dokumentaciju Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Vještačenje u prvostupanjskom postupku obavlja područna ustrojstvena jedinica Zavoda za vještačenje prema prebivalištu osobe koja se vještači, a vještačenje u drugostupanjskom postupku obavlja središnji ured Zavoda za vještačenje.
HZMO na kraju priznaje pravo na novčanu naknadu
Iduće na redu je Vijeće vještaka koje donosi nalaz i mišljenje o vrsti, stupnju i uzroku oštećenja organizma – tjelesnog oštećenja na temelju osobnog pregleda osiguranika, odnosno osobe i medicinske dokumentacije. Iznimno, oštećenje organizma – tjelesno oštećenje može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti, u slučaju kada se nedvojbeno na temelju medicinske dokumentacije može zaključiti da zbog teškog stanja zdravlja osoba ne može fizički pristupiti pregledu i sl.).
Zavod za vještačenje dostavlja HZMO-u nalaz i mišljenje o oštećenju organizma – tjelesnom oštećenju sa svom dostavljenom dokumentacijom koja je priložena uz zahtjev za vještačenje, u jednom primjerku. Na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje u prvom stupnju HZMO donosi rješenje kojim utvrđuje je li kod osiguranika nastupilo tjelesno oštećenje ili nije te se utvrđuje pripada li osiguraniku pravo na novčanu naknadu i u kojem iznosu.
– Ako zavod za vještačenje utvrdi da je nastupilo tjelesno oštećenje od minimalno 30 posto i ako je to oštećenje posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, tada HZMO donosi rješenje kojim se utvrđuje tjelesno oštećenje i priznaje se pravo na mjesečnu novčanu naknadu u visini koja se određuje u postotku propisane osnovice ovisno o stupnju tjelesnog oštećenja, kazala nam je odvjetnica.
Što kada tjelesno oštećenje nije posljedica ozljede na radu?
Kada tjelesno oštećenje nije posljedica ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti, osoba s teškim tjelesnim ozljedama i visokim stupnjem oštećenja može ostvariti druga prava. Musulin navodi da u ovom slučaju osoba može steći pravo na znak pristupačnosti, pravo na besplatni javni prijevoz, pravo na besplatan prijevoz specijaliziranim kombi vozilima ZET-a. Baš kao i drugim slučajevima i ovdje se može podnijeti žalba.
– Protiv rješenja prvostupanjskog tijela dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka odluke o kojoj žalbi odlučuje drugostupanjsko tijelo HZMO-a, odnosno središnja služba HZMO-a. Protiv drugostupanjske odluke nezadovoljna stranka ima pravo pokretanja upravnog spora podnošenjem tužbe nadležnom upravnom sudu, navodi na kraju odvjetnica Musulin.
