Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 5 d 10.11.2026

Ilustracija: Pixabay
Umirovljenička prava raspršena su u niz zakona i propisa. Uz Zakon o mirovinskom osiguranju (ZOMO) postoji i niz drugih zakona koji na svoj način reguliraju isplatu mirovina. Takve mirovine nazivamo mirovinama po posebnim propisima. No, ako govorimo o osobama s invaliditetom, situacija je još gora. Naime, ne postoji zakon koji bi se odnosio na sve osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, već su njihova prava raspršena po brojnim propisima temeljenima na njihovom zdravstvenom stanju, procijenjenom postotku invaliditeta ili radne (ne)sposobnosti, dobi, itd.
Posebno su u zabludi starije osobe koje često miješaju pojmove invalidske mirovine i osobne invalidnine. Povodom proslave Nacionalnog dana invalida rada, 21. ožujka, naglasak je stavljen upravo na slabu prepoznatljivost i neinformiranost o pravima. U tome, između ostalih, pomaže i pravna savjetnica Udruge invalida rada Zagreb, Ivana Unger, koja nam je vrlo detaljno objasnila najosnovniju razliku – onu između invalidske mirovine i invalidnine.
– Osobna invalidnina je pravo koje dolazi iz područja socijalne skrbi i kao takvo regulirano je Zakonom o socijalnoj skrbi, koji je propisao kriterije za ostvarivanje tog prava, kao i postupak ostvarivanja. U skladu s tim Zakonom, zahtjevi se podnose Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Podružnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad (bivši Centri za socijalnu skrb, op.a.) zahtjeve upućuju na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji, na temelju nalaza i mišljenja vještačenja, donose rješenje o priznavanju/nepriznavanju prava na osobnu invalidninu.
Kada je riječ o invalidskoj mirovini, riječ je o pravu koje dolazi iz područja mirovinskih prava i kao takvo je regulirana ZOMO-om. Taj je Zakon propisao uvjete za ostvarivanje navedenoga prava i postupak za njegovo ostvarivanje. Postupak za ostvarivanje invalidske mirovine pokreće se pred HZMO-om koji zahtjev upućuje na vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji, na temelju nalaza i mišljenja, donosi rješenje o priznavanju/nepriznavanju prava na invalidsku mirovinu.

Invalidske mirovine određene prema ZOMO-u | Foto: HZMO
Svakako je važno napomenuti da je invalidska mirovina jedan od oblika mirovine čiji se iznos određuje individualno, odnosno za svakog korisnika posebno i ovisi o okolnostima vezanima uz konkretnog korisnika mirovine, kao i u slučaju određivanja starosne/prijevremene starosne mirovine. Međutim, osobna invalidnina je oblik naknade čiji je iznos propisan zakonom i jednak je za sve korisnike koji ostvare to pravo, objasnila je Unger.
Dakle, Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ključno je mjesto za ostvrivanje prava osobama s invaliditetom. No, nakon nebrojenih poziva i upita nismo uspjeli doznati koliko su vještačenja za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu ili osobnu invalidninu proveli u 2022. te proteklom dijelu 2023. godine. Zato smo se poslužili podacima HZMO-a i HZSR-a.
HZSR je tijekom 2022. godine zabilježio 30.867 postupaka priznavanja prava na osobnu invalidninu, od kojih je 1.399 odbijeno, dok je do 20. ožujka ove godine provedeno 4.117 postupaka, u kojima je 15 zahtjeva odbijeno. Uz to, lani su proveli i 36.001 postupak priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu, od čega su odbili 2.740 zahtjeva, dok su do 20. ožujka ove godine proveli 7.433 postupka i odbili 31 zahtjev za doplatak za pomoć i njegu.

Invalidske mirovine djelatnih vojnih osoba. | Foto: HZMO
– Najčešći razlog odbijanja navedenih naknada je neutvrđivanje Zakonom propisanog stupnja težine invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a zatim i neispunjavanje ostalih Zakonom propisanih uvjeta za priznavanje prava, poručili su nam iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pod čijom je ingerencijom HZSR.
Prema podacima HZMO-a invalidske mirovine za veljaču ukupno su po raznim propisima primile 162.803 osobe. Od toga ih je 96.730 primilo invalidsku mirovinu po ZOMO-u, a ostali po posebnim propisima. Ovisno o propisu razlikuju se i prosječno isplaćene invalidske mirovine. Tako osoba s invaliditetom koja prima mirovinu po ZOMO-u u prosjeku dobije 311,89 eura, dok umirovljeni ratni vojni invalidi prema braniteljskom zakonu (ZOHBDR) u prosjeku dobivaju 880,39 eura. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) sugeriraju kako je 1. rujna prošle godine u Hrvatskoj živjelo ukupno 624.019 osoba s invaliditetom, od kojih je starijih od 65 godina 285.155.
S druge strane, osobna invalidnina je određena Zakonom o socijalnoj skrbi i u 2023. godini iznosi 232,26 eura. To je samo prva od nekoliko bitnih razlika koje pobijaju tezu da su invalidske mirovine i invalidnine ista stvar. Već smo spomenuli da se invalidske mirovine određuju na različite načine i da iz toga proizlaze i različiti iznosi za svaku osobu, a pravnica Unger nam je objasnila još nekoliko razlika.
– Invalidska mirovina je mirovina koja se priznaje korisniku kod kojega je došlo do potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti i riječ je, zapravo, o jednom od oblika mirovine koju poznaje naš mirovinski sustav. ZOMO-om je definirano što točno znači gubitak radne sposobnosti, propisano je koji točno uvjeti trebaju biti ispunjeni za ostvarivanje prava na tu mirovinu, kao i postupak za ostvarivanje.
Za razliku od invalidske mirovine, osobna invalidnina nije uvjetovana gubitkom radne sposobnosti, već stupnjem funkcionalnih oštećenja, odnosno da bi netko ostvario pravo na osobnu invalidninu treba imati četvrti stupanj funkcionalnih oštećenja. Ono što je važno istaknuti vezano uz osobnu invalidninu je činjenica da je to način na koji se osobama s određenim teškim funkcionalnim oštećenjima (četvrti stupanj funkcionalnih oštećenja), nastoji kroz tu naknadu pomoći u snošenju životnih troškova budući da su oni povećani u odnosu na zdrave osobe, istaknula je pravnica Unger.
No, koliko su zapravo različita ta dva dohotka govori i sljedeći primjer. Naime, Zavod za vještačenje pri zahtjevu za osobnu invalidninu ne procjenjuje radnu sposobnost osobe, jer invalidnina nije vezana uz gubitak radne sposobnosti. Tako je moguće u rijetkim slučajevima da jedna osoba prima istovremeno i invalidsku mirovinu i osobnu invalidninu.

Invalidske mirovine branitelja Domovinskog rata | Foto: HZMO
– Ako je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti nastao zbog bolesti i/ili ozljede izvan rada prije navršenih 65 godina života, pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stječe ako mu navršeni mirovinski staž pokriva najmanje jednu trećinu radnog vijeka, stoji na stranicama HZMO-a uz objašnjenje da se radni vijek računa od 20. godine života i odnosi se na “broj punih godina od dana kada je osiguranik navršio 20 godina života do dana nastanka djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.” Naravno, i tu ima iznimaka, pa radni vijek onima koji su upisali preddiplomski studij računa se od 23. godine života, a onima koji su upisali diplomski kreće tek od 26. godine.
Onima kod kojih potpuni gubitak radne sposobnosti nastupi prije 30. ili 35. godine života, uvjet za ostvarivanje prava na invalidsku mirovinu je najmanje jedna, odnosno dvije godine staža, a ako je invaliditet nastao zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, invalidska mirovina se isplaćuje bez obzira na duljinu staža.
Naravno, postoji još iznimki s kojima ćemo se baviti u budućnosti. Svakako su najzvučnije prevođenje invalidske mirovine u starosnu te privremena invalidska mirovina.
Kod osobne invalidnine bitno je naglasiti da na nju nemaju pravo korisnici drugih socijalnih mjera, poput usluga smještaja ili organiziranog stanovanja te doplatka za pomoć i njegu. Također, nije moguće primati invalidninu po dva različita propisa, no moguće ju je “zamrznuti” u slučaju boravka u inozemstvu duljeg od šest mjeseci.
Čvrsti i sigurni koraci: Kako sačuvati zdravlje zglobova, tetiva i hrskavice?
Zglobovima je važna svakodnevna briga, a ne tek kad zaboli. Kretanje, snaga mišića i prehrana čine razliku u očuvanju pokretljivosti.
14:07 5 d 10.11.2026
Mirovina.hr slavi 9. rođendan: Iskoristite akcijsku cijenu za godišnju pretplatu
Povodom 9. rođendana portala pripremili smo posebnu akcijsku cijenu. Cijelu godinu čitajte portal mirovina.hr bez oglasa za 29€, umjesto 89€.
11:58 27 d 19.10.2026
Pretplata za sve umirovljenike koji trebaju znati više: Do 30% jeftinije
Prijatelji, bivši kolege i udruge mogu se pretplatiti zajedno i uz specijalizirane vijesti čitati portal mirovina.hr bez oglasa.
15:10 45 d 01.10.2026
Razgovarali smo s voditeljicom Centra koralja: 'Koraljarstvo je oblikovalo život Zlarina'
Centar koralja čuva baštinu i doprinosi razvoju Zlarina. Koralj nije samo materijal za nakit, nego i dio identiteta otoka, kaže Katarina Gregov.
09:00 16 d 31.10.2026
mirovina.hr zapošljava: Tražimo novinara ili novinarku koji će se pridružiti našem timu
08:19 334 d 17.12.2025
Sjećanje na herojski grad: Kako su nastali vukovarski Vodotoranj i Borovo Naselje?
11:15 362 d 18.11.2025
Hoće li učitelji u štrajk? Oglasili se sindikati, od dva zahtjeva ne odustaju
Jedanaest sindikata javnih službi, uključujući one obrazovne, pokrenuli su proces mirenja s Vladom. Kažu, moguć je i štrajk.
10:41 12.816666666667 min 16.11.2026
Plenković otkrio koje knjige čita, dvije su na popisu školske lektire
Što čita premijer Andrej Plenković, otkrio je na Interliberu. Među njima jesu i djela s popisa školske lektire.
09:32 1 h 16.11.2026
CRBC Hrvatima poklonio cestu! Kinezi na slavonskom mega gradilištu iznenadili mještane
Makadam kojim su mjesecima prolazili građevinski strojevi dobio je asfalt, a lokalno stanovništvo trajno uređenu prometnicu.
10:33 20.816666666667 min 16.11.2026
Radni dan 50 metara iznad Zagreba: Kranist nam otkriva kako izgleda smjena na gradilištu u Radničkoj
Kranisti s Radničke otkrivaju kako izgleda smjena u kabini i zašto vjetar otežava montažu fasade.
07:17 1 d 15.11.2026