HZMO šalje nova rješenja umirovljenicima s bitno manjim mirovinama: Evo o čemu se radi

Josip Mihaljević
20. siječnja 2020.
Novosti
A- A+

Brojni hrvatski umirovljenici posljednjih mjeseci na kućne adrese zaprimaju nova rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koja donose i bitno manje mirovine. Riječ je o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše Jugoslavije, a manje mirovine dolaze jer se tek sada počinju primjenjivati međunarodni ugovori o socijalnom osiguranju.

Foto: Pixabay

Posljednjih nekoliko mjeseci brojni hrvatski umirovljenici dobili su nova rješenja od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kojima im se utvrđuju znatno niže mirovine od onih koje su primali do sada, piše u ponedjeljak Jutarnji.hr. Uglavnom je riječ o umirovljenicima koji su dio ili cijeli radni staž ostvarili u nekoj od republika bivše SFRJ, a kojima se tek sada, 20-ak godina od sklapanja međunarodnih ugovora kojima se regulira međudržavno socijalno osiguranje ažuriraju iznosi mirovina.

Oko 2.000 ljudi dobit će manje mirovine

hzmo

Planirate u mirovinu uskoro? Očekujte poziv na sastanak od HZMO-a

Jutarnji neslužbeno doznaje da se radi o brojci od oko 2.000 umirovljenika koji će biti zahvaćeni ovim smanjenjem mirovina. Iako su međunarodni ugovori koji reguliraju pitanje staža i doprinosa između bivših država SFRJ potpisani krajem devedesetih godina, HZMO-u je za izračun staža pojedinih umirovljenika iz BiH i Srbije trebalo i do 15 godina.

“Stiglo mi je rješenje prema kojemu mi je mirovina od prošlog mjeseca niža za čak 1.100 kuna, pa ću, umjesto 3.750 primati 2.657 kuna. Meni je to smanjenje veliki novac, a ne razumijem koji je razlog tom smanjivanju sada, toliko godina nakon što smo sve definirali”, kaže čitateljica Jutarnjeg Antonija Z. (71).

Ona je jedna od brojnih umirovljenika koji su novo rješenje HZMO-a dobila krajem prošle godine.

Antonija je korisnica obiteljske mirovine koju je naslijedila od pokojnog supruga, a koji je imao 37 godina radnog staža. Veći dio (20 godina i mjesec dana) ostvario je u Hrvatskoj, devet godina i pet mjeseci radio je u Srbiji, a sedam godina i 11 mjeseci u Bosni i Hercegovini. Supruga Antonija je od njega naslijedila mirovinu od oko 3.750  kuna.

No, u siječnju joj je zbog novog izračuna isplaćeno 2.656,77 kuna, od čega se 2.176,38 kuna odnosi na staž u Hrvatskoj, 316,48 kuna na staž u Srbiji i 163,91 kune na staž u BiH. Dodatno, kako bi uopće mogla primiti dio mirovine koji proistječe iz staža u inozemstvu, Antonija mora otvoriti devizni račun jer je riječ o uplatama iz inozemstva.

Sve zbog međunarodnih ugovora

Umirovljenici Antoniji us u HZMO-u objasnili da je smanjenje mirovine posljedica primjene međudržavnih sporazuma sa Srbijom i BiH.

Prema neslužbenim informacijama, još je oko 2.000 hrvatskih umirovljenika čije mirovine nisu usklađene s međudržavnim ugovorima, što znači da bi brojni umirovljenici diljem zemlje mogli ostati neugodno iznenađeni jednom kada im stigne novi izračun HZMO-a.

Zašto im se mirovine smanjuju?

starija zena

Za 41 i pol godinu radnog staža dobila mirovinu od 2.507 kuna

Najjednostavnije objašnjeno, mirovina se tim ljudima do sada isplaćivala kao da je u cijelosti zarađena u Hrvatskoj.

Međutim, “vrednovanje staža” naprosto mora biti faktor u određivanju mirovine jer u različitim zemljama postoje i različite stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. Recimo, za mjesec dana rada u Hrvatskoj na prosječnoj plaći – uplatit ćete više novca u sustav mirovinskog osiguranja, nego da ste recimo tih mjesec dana radili u Srbiji. Prosječna plaća je tamo niža, stoga i mirovina koja proizlazi iz rada u ekonomski slabijim državama donosi i nižu mirovinu.

S druge strane, dio staža nekoj ekonomski jačoj državi (npr. Njemačka), rezultirat će većom mirovinom.

Hrvatska je međudržavne ugovore s BiH i Srbijom sklopila krajem 90-ih ili početkom 2000-ih, a kao što vidite, primjena kreće tek kasnije. Upitno je koliko se čak i ovo može nazivati pravom primjenom, budući da u mirovinski zavodi BiH i Srbije i 15 godina kasnije šalju izračune za hrvatske državljane koji su staž ostvarili kod njih.

Najveći dio novih izračuna odavno je poslan korisnicima pa je većina umirovljenika sa stažem u inozemstvu već dobilo “smanjenje”, odnosno usklađivanje s novim propisima, a dio umirovljenika svoja rješenja dobiva tek sada.

Hrelja: Rađanje nove vojske siromašnih

hrelja cenzus

HSU skupio više od 52 tisuće potpisa za povećanje cenzusa: "2020. je godina borbe protiv siromaštva"

HZMO kaže da su manje mirovine za pojedine korisnike posljedica primjene međudržavnih ugovora:

“U konkretnom slučaju, Hrvatska je na svoj teret preuzela razdoblja osiguranja koja je pokojni osiguranik navršio u BiH i Srbiji te je udovici priznala pravo na obiteljsku mirovinu na temelju hrvatskih, bosanskohercegovačkih i srbijanskih razdoblja osiguranja”, kažu u HZMO.

Također, upozoravaju da je sklopljenim ugovorima određeno da će se mirovine stečene u više današnjih država ponovno utvrđivati, i to tako da će svaka od država u kojoj je ostvaren radni staž odrediti dio mirovine koju je osiguranik ostvario na njezinu teritoriju. Ovdje je problem nastao u izračunu mirovinskih zavoda u Srbiji i BiH, koje je Zagreb morao čekati otprilike 15 godina.

Silvano Hrelja, šef HSU-a, smatra da je ovo potencijalni novi okidač siromaštva velikog broja ljudi. Iako su mirovine u Hrvatskoj veće nego u BiH ili Srbiji, Hrelja smatra da bilo kakvo smanjenje mirovina temeljem međudržavnih ugovora trebalo nadoknaditi:

“Hrvatska mora definirati mjere da umirovljenici koji primaju razmjerne mirovine ne padnu u siromaštvu”, napomenuo je.

Bivši ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pak misli da se međudržavni ugovori sa Srbijom i BiH mogu mijenjati. Kazao je da je vlada Zorana Milanovića pokušala pokrenuti izmjene tih ugovora, no da na drugoj strani nije bilo sluha:

“Rješenje je da se u te ugovore ugrade zaštitni mehanizmi za naše umirovljenike jer su mirovine koje dolaze iz tih zemalja puno manje od onih u Hrvatskoj”, kazao je Mrsić.